Video
„S obzirom na to da sektor tehnologije, medija i telekomunikacija čini gotovo polovinu globalnog tržišta kapitala, njegov značaj je ogroman – on sve više postaje pokretač globalne ekonomije. Vještačka inteligencija, data-centri, infrastruktura i čipovi potrebni za podršku AI agentima podstiču rast i privlače privatna ulaganja, ulaganja telekomunikacionih kompanija i velikih tehnoloških korporacija“, rekao je Sanjin Katinić (Sanjin Katinić), partner u Dilojtovom sektoru za poslovno savjetovanje.„Prava snaga tehnologije u budućnosti će se ogledati u širokoj praktičnoj primjeni vještačke inteligencije i posljedičnom rastu produktivnosti kojem organizacije teže.“
Vještačka inteligencija mijenja pretraživanje i poslovni softver
Vještačka inteligencija transformiše poslovni softver, stvara nova tržišta i redefiniše način na koji ljudi traže informacije i proizvode, a ti trendovi bi mogli dodatno ubrzati već tokom 2026. godine.
AI agenti pokreću novu fazu integracije poslovanja. Prema procjenama, globalno tržište AI agenata moglo bi dostići vrijednost od 35 milijardi dolara do 2030. godine, u odnosu na 8,5 milijardi dolara predviđenih za 2026. Međutim, ukoliko kompanije efikasnije iskoriste AI agente i strateški odgovore na prateće izazove i rizike, Dilojt procjenjuje da bi tržišna vrijednost mogla porasti i do 45 milijardi dolara do 2030. godine.
Vještačka inteligencija sve više postaje intuitivni interfejs koji sažima rezultate pretrage i obogaćuje tradicionalno pretraživanje kontekstom. Tokom 2026. godine, svakodnevna upotreba AI-ja u pretraživanju biće tri puta veća od korišćenja samostalnih AI alata. Gotovo 29 odsto odraslih u razvijenim zemljama svakodnevno koristi sažetke koje generiše AI, dok 10 odsto svakodnevno koristi nezavisne AI aplikacije.
Umjesto pregledanja linkova i samostalnog sastavljanja odgovora, pretraživači sve češće nude gotove AI sažetke i postaju vodiči koji tumače, organizuju i objašnjavaju informacije u okviru konkretnog konteksta.
Do 2026. godine, SaaS aplikacije postaće još personalizovanije, prilagodljivije i autonomnije, a AI agenti bi vremenom mogli i zamijeniti postojeće modele softvera kao usluge (SaaS). Dilojt predviđa da će 75 odsto trgovačkih kompanija do 2026. investirati u AI agente, što će dodatno povećati potrošnju na razvoj autonomnih AI rješenja unutar SaaS platformi.
„Vještačka inteligencija ne transformiše samo kompanije – ona mijenja i pravila tržišne utakmice. Ulazimo u fazu u kojoj automatizacija, inteligentni agenti i pametni softver više nijesu budućnost, već srž digitalne transformacije“, kazala je Anamarija Mlinarić, direktorica Dilojtovog regionalnog sektora za tehnologiju, medije i telekomunikacije.
Rast hardvera i infrastrukture – i novi rizici
AI agenti i automatizacija povećavaju potražnju za novim hardverom i infrastrukturom, ali istovremeno razotkrivaju slabosti lanaca snabdijevanja i podstiču zahtjeve za većom lokalnom kontrolom tehnologije širom svijeta.
Do 2026. godine, dvije trećine AI operacija odnosiće se na izvođenje zaključivanja (inference), koje će se uglavnom i dalje obavljati u data-centrima, uz upotrebu skupih čipova vrijednih više od 200 milijardi dolara, sa visokom potrošnjom energije.
Prodaja robota mogla bi dostići 5,5 miliona jedinica godišnje do 2026, ali se snažniji rast očekuje dugoročno, usljed manjka radne snage, rasta domaće proizvodnje i napretka računarske snage i multimodalne AI. To bi moglo dovesti do prodaje više od milion robota godišnje i prihoda od 20 milijardi dolara do 2030. godine. Sličan trend bilježe i dronovi, čije se autonomne funkcije ubrzano razvijaju.
Nove tehnologije proizvodnje čipova, poput HBM memorije, 3D pakovanja… trebalo bi da zadovolje rastuću potražnju za generativnom AI i računarstvom visokih performansi. Očekuje se da će u ove tehnologije biti uloženo najmanje 30 milijardi dolara, iako će globalne tenzije i dalje opterećivati lanac snabdijevanja poluprovodnicima.
Dilojt procjenjuje da će do 2026. godine biti uloženo gotovo 100 milijardi dolara u nezavisnu AI infrastrukturu na globalnom nivou, dok će kompanije izvan SAD-a i Kine do 2030. udvostručiti domaće kapacitete, slijedeći korake Evropske unije ka digitalnoj suverenosti.
Telekomi, streaming i novi oblici zabave
Telekomunikacione kompanije se okreću inovacijama, satelitskim mrežama i dodatnim uslugama, prelazeći sa „prodaje brzine“ na „prodaju pogodnosti“. Segment niskoorbitnih satelita mogao bi do 2026. ostvarivati godišnje prihode od 15 milijardi dolara, uz više od 15 miliona korisnika širom svijeta.
Istovremeno, brišu se granice između televizije, streaminga i sadržaja koji kreiraju korisnici. Mikrodrame, video-podcasti i AI-generisani sadržaji redefinišu način na koji publika konzumira zabavu. Dilojt predviđa da će prihodi od mikrodrama porasti sa 3,8 milijardi dolara u 2025. na čak 7,8 milijardi dolara u 2026. godini.
Preporučeno
„Zabavni sadržaj prolazi kroz tektonske promjene. Video sadržaji generisani uz pomoć vještačke inteligencije brišu granice između studija, autora i platformi i mijenjaju samo značenje zabave“, zaključio je Katinić.
