Uprkos toj dozi neizvjesnosti, globalni futuristi, istraživački centri i međunarodne organizacije pokušavaju da mapiraju svijet 22. vijeka.

I u mnogim stvarima se iznenađujuće slažu, piše Trender.

AI

Jedna od ključnih promejna odnosi se na tehnologiju i jveštačku inteligenciju.

Prema analizama World Economic Forum, AI će u narednim decenijama transformisati gotovo sve industrije, dok će granica između čojveka i mašine postajati sve tanja.

Futurista Rej Kurcevel godinama govori o konceptu „singularnosti“.

To je trenutak kada će vještačka inteligencija nadmašiti ljudsku, što bi, prema njegovim procjenama, moglo da se dogodi već sredinom ovog vijeka.

Sličan pogled dijeli i Juval Noa Harari, koji upozorava da će najveći izazov biti ne sama tehnologija, već način na koji će društvo upravljati njenim posljedicama.

U svojim analizama navodi da bi moglo doći do stvaranja „beskorisne klase“, ljudi čiji poslovi nestaju usled automatizacije.

Svijet za 100 godina kroz ekonomiju i demografiju

Kada je riječ o ekonomiji i radu, izvještaji McKinsey Global Institute i PwC predviđaju da će veliki dio današnjih zanimanja nestati, ali i da će nastati potpuno novi poslovi koje danas ne možemo ni da zamislimo.

Istovremeno, rad će postajati fleksibilniji, globalniji i sve više vezan za digitalne platforme.

Demografske promjene takođe će igrati ključnu ulogu.

Prema projekcijama Ujedinjenih nacija, globalna populacija će nastaviti da raste, ali uz značajno starenje stanovništva. To znači da će društva morati da se prilagode dužem životnom vijeku, ali i novim modelima penzionog sistema, zdravstva i rada.

Revolucija nauke i zdravlja

U domenu nauke i zdravlja, futuristi očekuju revoluciju.

Istraživanja i tekstovi MIT Technology Review ukazuju na razvoj personalizovane medicine, genetskog inženjeringa i produženja životnog vijeka.

Ilon Mask je već rekao da je to praktično „tehničko pitanje“.

Neki scenariji čak predviđaju mogućnost „digitalne besmrtnosti“, prenošenja svijesti u digitalni oblik, iako je to za sada više teorija nego realnost.

Gradovi budućnosti mogli bi izgledati potpuno drugačije.

Prema analizama Stanford Human-Centered AI Institute, urbanizacija će se ubrzati, a pametni gradovi koristiće podatke i automatizaciju za upravljanje saobraćajem, energijom i resursima. Održivi razvoj biće ključan, jer klimatske promjene ostaju jedan od najvećih izazova. To potvrđuju i izvještaji međunarodnih organizacija poput Ujedinjenih nacija.

Budućnost određuju ljudske odluke

Ipak, ono oko čega se futuristi najviše slažu jeste da tehnologija sama po sebi neće odrediti budućnost, već ljudske odluke.

Kako ističu analitičari Svjetskog ekonomskog foruma, ključni izazov neće biti šta možemo da izgradimo, već kako ćemo to koristiti.

Zato svijet za 100 godina možda neće biti ni utopija ni distopija, već nešto između.

Mjesto u kojem će napredak i rizici ići ruku pod ruku.

A jedino što je zaista izvesno jeste da će budućnost, baš kao i danas, zavisiti manje od tehnologije, a više od ljudi koji je oblikuju.