Video
U zahtjevu se navodi da su „orbitalni centri podataka“ najisplativiji i energetski najefikasniji način da se zadovolji rastuća potražnja za računarskom snagom vještačke inteligencije, prenosi BBC.
Takvi centri predstavljaju velika skladišta puna moćnih računara koji obrađuju i skladište podatke, a Maskova kompanija tvrdi da potrebe za obradom, usljed sve veće upotrebe vještačke inteligencije, već nadmašuju „zemaljske mogućnosti“.
Ukoliko zahtjev bude odobren, to bi drastično povećalo broj satelita SpejsIksa u orbiti, a postojeća mreža Starlink, koja broji skoro 10.000 satelita, već je optuživana za stvaranje zagušenja u svemiru — što kompanija odbacuje.
U zahtjevu, koji je u petak podnijet Federalnoj komisiji za komunikacije, navodi se da bi nova mreža mogla da obuhvati do milion satelita na solarni pogon.
SpejsIks tvrdi da bi taj sistem obezbijedio računarski kapacitet potreban za opsluživanje „više milijardi korisnika širom svijeta“.
Poput satelita Starlink, koji obezbjeđuju brzi internet, i ovi sateliti bi bili u niskoj Zemljinoj orbiti, na visinama od 500 do 2.000 kilometara.
SpejsIks tvrdi da bi „orbitalni centri podataka“, koncept koji istražuju i druge kompanije, predstavljali ekološki prihvatljiviju alternativu tradicionalnim centrima, kojima su potrebne ogromne količine energije i vode za hlađenje.
Jedan stručnjak je za BBC rekao da je lansiranje hardvera u orbitu i dalje skupo, te da infrastruktura za njihovu zaštitu, hlađenje i napajanje može biti složena, kao i da sve veća količina svemirskog otpada dovodi fizički hardver u opasnost.
Drugi stručnjak je upozorio da sve veći broj letjelica u niskoj orbiti povećava mogućnost njihovih međusobnih sudara, što bi moglo da ih ošteti ili da prouzrokuje njihov pad na Zemlju.
Preporučeno
U međuvremenu su se i astronomi žalili da radio-talasi iz mreže Starlink „zasljepljuju“ njihove teleskope i ometaju njihova istraživanja.
