Video
Ovaj potez pokazuje da bi jedna od tehnološki najnaprednijih evropskih država mogla među prvima da uvede konkretna pravila za uređaje koji omogućavaju neprimjetno snimanje ljudi u javnom prostoru.
Norveška ministarka za digitalizaciju Karijane Tung izjavila je da vlada želi da reguliše upotrebu nosivih uređaja sa ugrađenim kamerama, uključujući pametne naočare kompanija Meta i Snap, javlja Bug, prenosi B92.
Ovi uređaji povezani su sa internetom i opremljeni kamerama, a budući modeli mogli bi da dobiju i napredne AI funkcije, uključujući prepoznavanje lica. Upravo to izaziva zabrinutost organizacija koje se bave zaštitom privatnosti i građanskih sloboda.
,,Postoji jasan trend spajanja vještačke inteligencije sa kamerama i mikrofonima ugrađenim u naočare, slušalice, kape i druge predmete koje koristimo u svakodnevnom životu. Moramo spriječiti da se ova oprema koristi za nadzor drugih ljudi na javnim mjestima”, izjavila je Tung.
Zabrana prepoznavanja lica?
Norveška vlada za sada ne razmatra potpunu zabranu pametnih naočara, već ograničavanje njihovih najinvazivnijih funkcija. Jedna od ključnih mjera o kojoj se govori jeste zabrana korišćenja funkcije prepoznavanja lica nad drugim osobama u javnom prostoru.
Tung planira i formiranje stručne grupe koja bi vladi trebalo da predloži mjere za bolju zaštitu prava građana na privatnost. Inicijativu su već podržali norveški organ za zaštitu podataka Datatilsynet i Norveško potrošačko vijeće.
Potrošačko vijeće čak je pozvalo prodavce da privremeno obustave prodaju pametnih naočara dok se ne uspostavi jasan pravni okvir za njihovo korišćenje.
Zabrinutost zbog pametnih naočara sa kamerama nije ograničena samo na Norvešku – regulatori i institucije širom svijeta pokušavaju da pronađu ravnotežu između tehnoloških inovacija i prava građana na privatnost.
Evropski odbor za zaštitu podataka priprema preporuke koje bi trebalo da se odnose na ovu vrstu tehnologije, dok su regulatorna tijela u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Irskoj već pokrenula različite postupke i istrage.
Njemačke vlasti čak razmatraju mogućnost potpunije zabrane određenih uređaja, uz obrazloženje da bi mogli da krše zakone koji regulišu korišćenje skrivenih uređaja za snimanje.
Slična ograničenja već postoje
U Velikoj Britaniji i SAD pametne naočare nisu dozvoljene u pojedinim sudnicama, dok su zabrane uvele i brojne privatne kompanije, restorani i pozorišta.
Na saveznom nivou SAD za sada ne postoji jedinstven zakon koji reguliše ovu oblast, ali pojedine države već pripremaju sopstvena pravila.
Pensilvanija razmatra zakon koji bi zahtijevao jasan vizuelni indikator kada uređaj snima, dok se u Kaliforniji razmatra zabrana snimanja na mjestima gdje postoji opravdano očekivanje privatnosti.
U Južnoj Koreji i Kini problem je dobio drugačiji oblik. Vlasti su morale da pooštre pravila tokom ispita nakon slučajeva varanja uz pomoć pametnih naočara, dok je Kineska akademija za informacione i komunikacione tehnologije objavila dobrovoljni kodeks privatnosti za AI naočare.
Preporučeno
