Video
Američke vlasti su pokrenule neobičnu i strateški važnu inicijativu da se putem diplomatskih kanala aktivno lobira protiv tzv. „zakona o suverenosti podataka“ koje mnoge zemlje razmatraju ili već usvajaju kako bi natjerale kompanije da čuvaju i procesuiraju podatke na teritoriji u kojoj su prikupljeni. Ovaj potez naglašava rastuću napetost između nacionalnih bezbjednosnih i političkih interesa sa jedne strane i digitalne ekonomije, slobodnog protoka podataka i globalnih tehnoloških platformi sa druge.
U osnovi, „zakoni o suverenosti podataka“ tj. zahtjevi da se podaci građana čuvaju i obrađuju unutar granica države, postaju sve češći među zemljama koje se trude da zaštite privatnost, nacionalnu bezbjednost, regulatornu kontrolu i tehnološku autonomiju. Takve regulative mogu zahtevati lokalne centre podataka, restrikcije prenosa ličnih i osjetljivih informacija u inostrane cloud infrastrukture i veći državni nadzor nad time kako globalne platforme koriste podatke građana, prenosi Benchmark.
Međutim, prema dokumentima i uputstvima koja su procurjela, američka administracija smatra ove zakone štetnim za globalnu digitalnu ekonomiju. SAD argumentuje da takve mjere fragmentiraju internet, povećavaju troškove poslovanja za tehnološke kompanije i otežavaju pristup inovacijama za korisnike u zemljama sa strožim pravilima. U ovoj viziji, slobodan protok podataka između zemalja je ključan za funkcionisanje modernih servisa u oblaku, globalnih aplikacija i digitalnih ekonomija.
U skladu s tim, State Department je navodno uputio svoje ambasade i konsulate u diplomatsko djelovanje da argumentuju protiv ovakvih propisa pri susretima sa domaćim regulatorima i vladinim zvaničnicima drugih zemalja. Te diplomate bi trebalo da naglase ekonomske prepreke, tehnološke troškove i potencijalne negativne posljedice za investicije ako se usvajaju strogi zakoni o lokalizaciji podataka umjesto univerzalnih standarda koji omogućavaju transfer informacija preko granica bez prepreka.
Protivnici ove američke politike, uključujući stručnjake za privatnost i tehnološke suvereniste, tvrde da su takve inicijative pokušaj uticaja velikih tehnoloških firmi i američkog uticaja nad globalnim digitalnim tokovima, a da prava pitanja o zaštiti podataka, kontrole nad algoritmima i digitalne autonomije ne dobijaju pravi evropski, afrički ili azijski glas. Oni upozoravaju da težište diskusije ne bi trebalo da bude samo ekonomsko, već i ljudska prava i suverenitet građana u digitalnom dobu.
Ovaj diplomatski pristup dolazi u trenutku intenzivne globalne debate o tome kako regulišemo digitalne podatke u eri cloud servisa, vještačke inteligencije i digitalne automatizacije. Brojne države su već usvojile ili planiraju zakone o suverenosti podataka, od Evropske unije sa njenim GDPR-om i smjernicama o prekograničnom protoku podataka, do zemalja poput Indije, Brazila i Kine, koje nastoje da uspostave kontrolu nad podacima svojih građana u cilju digitalne bezbjednosti i tehnološke autonomije.
Preporučeno
Pitanje kako balansirati slobodu protoka podataka sa zaštitom privatnosti i nacionalnim interesima postavlja se kao jedno od najvažnijih regulatornih, ekonomsko-političkih pitanja 21. vijeka. Američko lobiranje protiv suverenosti podataka signalizira da SAD vidi globalnu digitalnu infrastrukturu kao zajednički resurs, iako je u slučaju TikTok-a stav bio potpuno suprotan i u korist autonomije.
