Džakula za portal Standard kaže da je sve počelo u našem malom primorskom mjestu, Bijeloj.

,,Odrastao sam tamo, blizu mora, u porodici koja me je učila da se sve može naučiti ako imaš dovoljno radoznalosti. I ta radoznalost je bila moja najveća prednost, mnogo veća od bilo kog formalnog obrazovanja koje sam kasnije stekao”, priča on.

PRVI DODIRI SA TEHNOLOGIJOM

Prvi dodiri sa tehnologijom, pojašnjava, bili su potpuno neplanski.

,,Video-igre, dekodiranje satelitskih kanala, i rastavljanje (i često neuspjelo sastavljanje) računara i kućnih aparata. Nisam imao karijerni plan, ali sam dosta rano znao da ću se baviti računarstvom na neki način. Jednostavno sam volio da razumijem kako stvari funkcionišu. A sajber bezbjednost je, na kraju krajeva, upravo to, razumijevanje kako stvari funkcionišu, i onda razumijevanje kako mogu biti zloupotrijebljene”, kaže Džakula.

Studirao je Elektrotehnički fakultet u Podgorici, gdje je stekao osnovne, specijalističke i master diplome iz oblasti računarstva i informacione bezbjednosti.

,,STVARNO OBRAZOVANJE DOŠLO JE KROZ POSAO”

,,Ali priznaću da mi je fakultet dao temelje, ali stvarno obrazovanje došlo je kroz posao, a posebno učeći na greškama kroz rad”, napominje stručnjak za sajber bezbjednost.

Prvi pravi posao u struci bio mu je Telenor Crna Gora.

,,Tu sam dobio uvid u to kako se prenose podaci u telekomunikacionim mrežama i, što je još važnije, kako se ti podaci štite. Pratio sam evoluciju od 2G do 5G mreža i način na koji se bezbjednost razvijala zajedno s tim generacijama. Zatim Air Serbia, gdje sam od nule gradio sistem upravljanja informacionom bezbjednošću, a da se razumijemo, štititi jednu veliku aviokompaniju nije nimalo lak posao. Poslije toga DevTech, pa HolidayCheck u Minhenu, gdje sam vodio bezbjednosni tim u jednoj od najvećih platformi za onlajn putovanja u Evropi, sa milionima korisničkih podataka koje je trebalo štititi. A onda Kaia Health, takođe u Minhenu, digitalna terapeutika zasnovana na AI-ju, gdje sam bio odgovoran za izuzetno osjetljive medicinske podatke pacijenata na dva kontinenta”, navodi Džakula.

Svaki od tih poslova, kako dodaje, bio je univerzitet za sebe, i svaki mu je, kaže, potvrdio da ne postoji ,,gotovo znanje” u sajber bezbjednosti.

Ko prestane da uči, taj prestane da postoji u ovoj industriji.

,,ŠTA MOGU DA VRATIM CRNOJ GORI?”

,,Ono što mi je cijelo vrijeme stajalo u glavi jeste pitanje: Šta ja mogu da vratim Crnoj Gori? Uvijek sam znao da ću se vratiti. Meni je poruka mladim ljudima uvijek ista: otiđite, ali otiđite da se vratite. Idite, učite od najboljih, radite u najzahtjevnijim okruženjima, vidite kako funkcionišu ozbiljne kompanije i ozbiljni sistemi, a onda to znanje i iskustvo vratite ovdje. Jer ako svi najbolji odu zauvijek, Crna Gora će zaostajati sve više, a imamo talenat i mogućnost da prednjačimo na svim poljima”, priča on. 

To ga je, prema njegovim riječima, i dovelo do toga da paralelno sa korporativnom karijerom počne da gradi sopstvene firme, akademije, i da se bavim edukacijom.

,,U Crnoj Gori sam kroz UN1QUELY-jevu sajber bezbjednosnu akademiju, prvu te vrste kod nas, pomogao da više od 200 ljudi uđe u ovu profesiju, i svi naši obrazovni programi su i ostaće besplatni. Ja lično vjerujem u besplatno i lako dostupno obrazovanje, i to je moje shvatanje društvene odgovornosti kojom ću nastaviti intenzivno da se bavim”, navodi Džakula.

O SECFIX-U

Džakula je suosnivač i direktor u dvije kompanije koje rade u komplementarnim pravcima, i obje su duboko povezane sa idejom da Evropa mora imati svoja rješenja za sajber bezbjednost i usklađenost sa regulativom za bezbjednost, privatnost, kvalitet i AI.

Secfix je njemačka kompanija sa sjedištem u Minhenu, koju je osnovao zajedno sa Fabiolom Munguijom (CEO) i Grigorijem Emelianovim (CTO).

Najveći napredak startapa sa crnogorskim osnivačem: Velika finansijska runda kompanije Secfix u Minhenu

,,Pravimo platformu za automatizaciju usklađenosti sa bezbjednosnim standardima poput ISO 27001, SOC 2, NIS2, DORA, GDPR, EU AI Act i drugim. U prevodu, kompanijama koje nemaju svoj security tim ili nemaju vremena da prolaze kroz mjesece složenih procedura, pomažemo da do sertifikata dođu za nekoliko sedmica umjesto za godinu dana, uz smanjenje operativnog opterećenja i do 90 odsto”, pojašnjava Džakula.

NAJVEĆI NAPREDAK STARTAPA SA CRNOGORSKIM OSNIVAČEM

Krajem februara ove godine, kako priča stručnjak, zvanično su zatvorili Seriju A, rundu od 12 miliona dolara, odnosno preko deset miliona eura, koju je vodio Alstin Capital iz Minhena, uz učešće Bayern Kapital-a i neosfer-a, investitora iz Komercbank grupacije koji je bio sa njima i u Seed rundi 2023.

,,Ukupno smo do sada prikupili oko 17 miliona dolara. Sredstva iz ove runde koristimo za širenje na nova evropska tržišta, a trenutno smo prisutni u više od 15 zemalja i za razvoj AI-native platforme, uključujući našeg virtuelnog bezbjednosnog savjetnika CISO AI. Naša vizija je jasna, a to je postati operativni sistem povjerenja za evropske kompanije“, opisuje on.

,,EVROPA GRADI SOPSTVENA RJEŠENJA”

Zanimljivo mu je, kaže, to što u Secfix-u ima nešto simbolično.

Evropa je, kako navodi, godinama bila ,,importer” sajber bezbjednosnih rješenja i kupovali smo američke, izraelske, britanske platforme.

,,Sa Secfix-om pokazujemo da Evropa može graditi sopstvena, compliance-first rješenja koja razumiju evropsku regulativu, evropski kontekst i evropski način poslovanja. A to je danas, u vrijeme kada je digitalni suverenitet postao strateško pitanje, sve važnije”, navodi Džakula.

SKENIFY: PRODUKT IZ PODGORICE

Druga kompanija, i po Džakulinom skromnom i subjektivnom mišljenju jedna od najzanimljivijih inovacija iz Crne Gore u posljednjih nekoliko godina, jeste Skenify.

,,Skenify je produkt iz Podgorice, koju smo razvili moj prijatelj Milenko Jevremović (CTO) i ja, uz podršku Digital Den Hub-a. Platformu zvanično lansiramo u narednih mjesec dana”, objašnjava stručnjak za sajber bezbjednost.

Na pitanje šta je Skenify, Džakula odgovara: Najkraće rečeno to je vaš AI sajber bezbjednosni tim koji radi 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici.

,,Ali ono što Skenify stvarno čini posebnim jeste način na koji se pokreće: dovoljan je jedan jedini verifikovani poslovni mejl. Nakon toga, naša platforma automatski otkriva vaš digitalni otisak, domene, imovinu, zaposlene, servise, i pokreće sveobuhvatnu bezbjednosnu procjenu”, ističe on.

Kako navodi, na platformi dobijate kontinuirano skeniranje ranjivosti, otkrivanje imovine i dobavljača, mapiranje zaposlenih, AI procjenu rizika, fišing simulacije, obuku za zaposlene, i ono što nazivamo Compliance Trust Center tj. javnu stranicu sa podacima u realnom vremenu koji možete pokazati svojim klijentima i partnerima kao dokaz da ozbiljno tretirate bezbjednost. Automatizovan penetracioni test je u razvoju.

,,Sve to, po cijeni koja je djelić onoga što biste platili klasičnim konsultantima”, naglasio je Džakula.

CILJNA GRUPA I IZVOZ ZNANJA

Ciljna grupa su, dodaje, mala i srednja preduzeća, a preko 160.000 evropskih MSP-ova će uskoro potpadati pod NIS2 direktivu, a više od 22.000 finansijskih subjekata pod DORA-u.

,,To su firme koje nemaju svoj CISO tim, nemaju budžet za Big4 konsultante, a moraju biti usklađene na visokom tehničkom nivou bezbjednosti. Skenify je napravljen upravo za njih”, precizira Džakula.

Do sada, kako ističe, imaju 10 pilot klijenata koji su validirali proizvod, Bloomberg Adria ih je proglasio ,,Startup-om za praćenje”, završili su akceleracioni program Digital Den-a, prikupili 100 hiljada eura pre-seed investicije i plasirali se u Top 40 na regionalnom takmičenju The Founder Games.

,,Potpisali smo i memorandum sa Univerzitetom Crne Gore o stipendiranju najboljih studenata kroz Skenify, jer vjerujem da talenat iz Crne Gore ne smije da ode i mora da dobije priliku da gradi ovdje. Sljedeći koraci su seed runda do jedan i po milion eura i aplikacija za EIC Accelerator Fast Track program Evropske komisije”, dodaje stručnjak.

Za njega lično, Skenify je dokaz da Crna Gora može biti više od tranzitne ekonomije – da možemo praviti deep-tech proizvode, da možemo biti izvoznici znanja, a ne samo uvoznici tehnologije.

POZITIVNI ASPEKTI: NOVA RADNA MJESTA, RAST PRODUKTIVNOSTI…

Na osnovu svega navedenog, naše pitanje Džakuli bilo je: ,,U tom smislu, možemo li govoriti o pozitivnim aspektima novih tehnologija (nova tržišta, radna mjesta…)?”.

Stručnjak je odgovorio: ,,Apsolutno, i mislim da je ovo priča koju u Crnoj Gori ne pričamo dovoljno”.

Kada govorimo o AI-ju, kako dodaje, fokus je previše na strahu, a strah nije strategija. ,,Strah je paraliza”.

,,Svjetski ekonomski forum u izvještaju Future of Jobs 2025, zasnovanom na istraživanju preko hiljadu kompanija i više od 14 miliona zaposlenih u 55 ekonomija, procjenjuje da će do 2030. godine biti kreirano 170 miliona novih radnih mjesta, a izgubljeno 92 miliona, dakle neto efekat je 78 miliona novih poslova. Najbrže rastuće profesije? Stručnjaci za velike podatke, fintech inženjeri, AI i ML specijalisti, softverski inženjeri, i ono što me posebno raduje stručnjaci za bezbjednost i upravljanje rizicima. Najtraženije vještine uključuju AI, mreže i sajber bezbjednost, tehnološku pismenost, kritičko razmišljanje, i ono najvažnije radoznalost i spremnost na cjeloživotno učenje“, pojasnio je Džakula.

Kako dodaje, McKinsey procjenjuje da bi generativni AI mogao dodati između 2,6 i 4,4 triliona dolara godišnje svjetskoj ekonomiji i to je otprilike ekvivalent cijele britanske ekonomije, svake godine.

,,Evropska centralna banka procjenjuje rast produktivnosti eurozone od 0,3 do 0,4 procentna poena godišnje zahvaljujući AI-ju. U zdravstvu, AI dijagnostički alati već postižu 93 odsto poklapanja sa preporukama ekspertskih medicinskih odbora. Više od 400 FDA-odobrenih AI algoritama već radi u svjetskoj radiologiji, i testiranje slične tehnologije je već počelo i kod nas, i činjenica je da ova tehnologija spašava živote”, ističe stručnjak.

ŠTA TO ZNAČI ZA CRNU GORU?

Kako navodi Džakila, za Crnu Goru ovo znači ogromnu priliku, ako je budemo umjeli iskoristiti.

,,Mi smo mala zemlja, ali to u digitalnoj ekonomiji je prednost. Naš 5G već pokriva 70 odsto populacije, preko 90 odsto studenata se prijavljuje onlajn, a OECD je u svom Konvergencijskom skoru za Zapadni Balkan Crnu Goru proglasio regionalnim liderom u digitalnim vještinama”, naglašava on.

Pristupačni su nam i ozbiljni izvori finansiranja.

,,Reform and Growth Facility EU donosi šest milijardi eura za Zapadni Balkan u periodu 2024–2027, i naša reformska agenda je usvojena.

Digital Europe Programme ima budžet od 8,1 milijardu eura za AI, sajber bezbjednost i digitalne vještine.

MontEDIH, crnogorski Evropski digitalni inovacioni hab, pokrenut je početkom 2025. sa skoro dva miliona eura budžeta i pruža besplatno testiranje AI, IoT i blokčejn tehnologija za mala i srednja preduzeća i javni sektor.

Tu je i Western Balkans Cyber Capacity Centre, regionalni centar za izgradnju sajber kapaciteta, sa sjedištem u Crnoj Gori”, nabraja Džakula.

Kako dodaje, nove profesionalne kategorije koje će biti i te kako tražene kod nas su: AI i ML specijalisti, inženjeri za pouzdan AI, službenici za AI upravljanje i usklađenost sa EU AI Act-om, specijalisti za sajber bezbjednost AI sistema, konsultanti za digitalnu transformaciju malih i srednjih preduzeća, stručnjaci za autentifikaciju sadržaja u eri dipfejkova.

,,Svaka od tih profesija je danas globalno tražena. Ko prvi uđe, taj ima prostor za jako brz karijerni razvoj”, ukazuje Džakula

ZAVISI OD NAS…

Ali, stručnjak ističe da neće da zvuči previše optimistično, jer, kako navodi, to bi bilo nepošteno.

Sve ovo važi samo ako nešto uradimo.

,,Ako ostanemo bez nacionalne strategije, ako ne uskladimo zakonodavstvo, ako ne uložimo u obrazovanje, ako dopustimo da nam najbolji ljudi odlaze bez povratka onda će ove milijarde i milioni novih radnih mjesta proći mimo nas. Neko drugi će ih iskoristiti”, upozorava stručnjak za sajber bezbjednost.

Njegova poruka je zato, kako akcentuje, uvijek dvostruka.

,,Tehnologija je prilika, ne prijetnja, ali samo za one koji je razumiju, koji joj pristupaju kritički, i koji su spremni da uče. Digitalna bezbjednost nije luksuz, već građanska dužnost. Digitalna pismenost nije privilegija, već osnovno pravo. A budućnost Crne Gore u AI eri nije pitanje tehnologije, već pitanje naše kolektivne volje da tu budućnost uopšte gradimo”, poručio je za portal Standard stručnjak za sajber bezbjednost i jedan od osnivača kompanije Secfix, platforme za automatizaciju sajber bezbjednosti i usklađenosti, Branko Džakula.

I.K.