Švedska ima reputaciju jednog od tehnološki najrazvijenijih društava u Evropi, zahvaljujući visokom nivou digitalnih vještina i prosperitetnoj tehnološkoj startap sceni.

Laptopovi su postali uobičajeni u švedskim učionicama krajem 2000-ih i početkom 2010-ih. Do 2015. godine, prema zvaničnim podacima, oko 80 odsto učenika u državnim srednjim školama imalo je individualni pristup digitalnom uređaju, prenosi RTS.

Obavezna upotreba tableta u predškolskim ustanovama uključena je u nastavni plan i program 2019. godine, kao dio misije prethodne vlade koju su predvodili socijaldemokrate da pripremi čak i najmlađu djecu za sve digitalniji radni i privatni život.

Zaokret nove vlasti – „od ekrana do fascikle“

Ali trenutna desničarska koalicija, koja je došla na vlast 2022. godine, usmjerava nastavu u drugom pravcu.

„Zapravo pokušavamo da se riješimo ekrana koliko god je to moguće“, navodi Joar Forsel, portparol za obrazovanje Liberalne stranke čiji je lider ministar prosvjete Švedske.

„Sa višim uzrastom u školi, možda ćete ih koristiti malo više, ali sa nižim uzrastom, ili u školi, mislim da uopšte ne bi trebalo da koristimo ekrane.“

Tvrdi se da časovi bez ekrana stvaraju bolje uslove za djecu da se koncentrišu i razviju svoje vještine pisanja i čitanja.

Nove mjere: Bez tableta i mobilnih telefona

Od 2025. godine, predškolske ustanove više nisu obavezne da koriste digitalne alate, a tableti se ne daju djeci mlađoj od dvije godine.

Kasnije ove godine stupa na snagu zabrana mobilnih telefona u školama – čak i u obrazovne svrhe.

Školama je već dodijeljeno više od 2,1 milijarde kruna (200 miliona dolara) u vidu grantova za ulaganje u udžbenike i vodiče za nastavnike. Novi nastavni plan i program, osmišljen da sprovede učenje zasnovano na udžbenicima, trebalo bi da bude objavljen 2028. godine.

„Čitanje pravih knjiga i pisanje na pravom papiru, i brojanje sa pravim brojevima na pravom papiru, mnogo je bolje ako želite da djeca steknu znanje koje im je potrebno“, tvrdi Forsel.

Istraživanja upozoravaju na uticaj ekrana

Promjena u pristupu uslijedila je nakon konsultacija 2023. godine u kojima su učestvovali akademski istraživači, nastavne organizacije, javne agencije i opštine.

„Povećana je svijest o poremećajima koje tehnologija izaziva u učionicama“, kaže dr Sisela Natli, neurolog, saradnica Karolinskog instituta u Stokholmu.

Natli kaže da učenici gube koncentraciju gledajući šta druga djeca rade na uređajima. Takođe ukazuje na sve veći broj međunarodnih istraživanja koja pokazuju da čitanje na digitalnim uređajima otežava obradu informacija i da intenzivno korišćenje ekrana može uticati na razvoj mozga mlađih učenika.

Pad rezultata na PISA testiranjima

Vlada se nada da će povratak tradicionalnijim metodama nastave pomoći u poboljšanju pozicije Švedske na PISA rang listi. Nekada među najboljima, Švedska je naglo opala 2012. godine, a nakon kratkog oporavka ponovo bilježi pad u matematici i čitanju 2022. godine.

Iako je i dalje malo iznad prosjeka za zemlje OECD-a, rezultati u pismenosti su slabiji nego u Velikoj Britaniji, SAD, Danskoj i Finskoj. Skoro četvrtina učenika ne dostiže osnovni nivo razumijevanja pročitanog.

Izvještaj OECD-a ukazuje da učenici imaju koristi od digitalnih alata, ali i da je u učionicama prisutno mnogo ometanja. Velika upotreba uređaja na časovima matematike povezana je sa slabijim rezultatima.

Andreas Šlajher upozorava da je u Švedskoj tehnologija uvedena bez jasnih pedagoških ciljeva.

Privreda strahuje od manjka digitalnih vještina

Vladina strategija izazvala je žestoke debate u poslovnoj zajednici.

Izvještaj industrije obrazovne tehnologije upozorava da bi učenici mogli biti nedovoljno pripremljeni za tržište rada.

„Svima su potrebne osnovne digitalne vještine“, kaže Jani Jepesen, navodeći procjenu EU da će 90 odsto poslova to zahtijevati. Upozorava i na mogući odliv tehnoloških kompanija ako ne bude dovoljno IT kadra.

Pitanje je i kako uključiti vještačku inteligenciju u nastavu.

Dok vlada planira nastavu u srednjim školama, kritičari smatraju da bi sa tim trebalo početi ranije.

Profesorka Linea Stenliden upozorava da bi u suprotnom djeca iz imućnijih porodica mogla steći prednost i produbiti „digitalni jaz“.

Forsel odbacuje te kritike i ističe da djeca prvo moraju savladati osnovne vještine. „Ljudima možete dati mogućnosti koje im nejednakost oduzima samo tako što ćete im pružiti odgovarajuće obrazovanje.“

S druge strane, Jepesen ocjenjuje da je riječ o „populističkom“ pristupu i upozorava da se zanemaruju drugi problemi, poput neravnomjerne raspodele resursa i nastavnog kadra, na šta ukazuje i izvještaj Švedske agencije za obrazovanje.