Video
Svakodnevno ili gotovo svakodnevno drijemanje povezano je sa 48 odsto višom stopom demencije.
Nenamjerno dnevno spavanje povezano je sa 39 odsto većim rizikom.
Drijemanje kraće od 30 minuta povezano je sa 40 odsto većim rizikom.
Naučnici upozoravaju da povezanost ne znači da dnevno spavanje direktno izaziva demenciju.
Istraživanje upućuje na to da bi navika popodnevnog spavanja mogla biti rani pokazatelj slabljenja kognitivnih funkcija, a ne samo bezazlena navika, piše Science Alert.
Novo istraživanje otkrilo povezanost dnevnog spavanja i demencije
Naučnici predvođeni psihologom Adamom Spirom sa Sveučilišta Johns Hopkins analizirali su podatke 995 osoba starijih od 65 godina, prikupljene kroz dugoročnu američku studiju o zdravlju i starenju (NHATS). Na početku praćenja niko od učesnika nije imao znakove demencije. Tokom prosječnog petogodišnjeg razdoblja, kod 417 učesnika, odnosno 41,9 posto, razvila se moguća ili vjerovatna demencija.
Nakon što su uzeli u obzir faktore kao što su godine, pol, obrazovanje i razne zdravstvene navike, istraživači su utvrdili da osobe koje drijemaju svaki dan ili gotovo svaki dan imaju 48 odsto višu stopu demencije u poređenju s onima koji to ne čine.
Slično tome, nenamjerno drijemanje povezano je s 39 posto višim rizikom. Analiza objavljena u časopisu The Journals of Gerontology, Series A, pokazala je i da kraći odmor, do 30 minuta, nosi 40 posto veći rizik od demencije u odnosu na osobe koje ne spavaju danju.
Dnevno drijemanje i demencija: Da li je veza dvosmjerna?
Važno je naglasiti da studija ne dokazuje da drijemanje uzrokuje demenciju. Veza je vjerovatno složenija i mogla bi biti dvosmjerna.
“Češće drijemanje moglo bi biti pokazatelj promjena u mozgu, a ne nužno njihov uzrok koji vodi do demencije”, kaže Spira.
Drugim riječima, neurološke promjene koje slabe kognitivne funkcije mogu istovremeno izazvati i pojačanu pospanost. U tom slučaju, učestalo drijemanje nije uzrok, već simptom postojećih promjena u mozgu.
Kako noćni san utiče na dnevnu pospanost?
Dnevno drijemanje često služi kao nadoknada za loš noćni san, ali ono takođe može poremetiti noćni odmor. Istraživački tim uzeo je u obzir i te faktore. U analizi su prilagodili podatke kako bi isključili uticaj trajanja noćnog sna, dnevne pospanosti i rizika od apneje. Rezultati su pokazali da je veza između čestog, nenamjernog i kratkog drijemanja s rizikom od demencije i dalje ostala statistički značajna.
Može li dnevno spavanje biti rani pokazatelj demencije?
Iako priroda ove veze još nije u potpunosti razjašnjena, naučnici se nadaju da će dalja istraživanja pružiti konkretne odgovore. Ako se povezanost potvrdi, praćenje navika drijemanja moglo bi postati koristan alat u prevenciji demencije.
“Ako budući dokazi potvrde uzročnu vezu, dnevno drijemanje moglo bi postati još jedan promjenjivi faktor rizika u primarnoj prevenciji demencije kod starijih osoba”, navode istraživači.
“Čak i ako veza nije uzročna, navike drijemanja mogu poslužiti kao koristan pokazatelj budućeg rizika od demencije. To bi pomoglo u usmjeravanju preventivnih studija na grupe s visokim rizikom”, zaključuju u radu.
Preporučeno
