Radno vrijeme bi trebalo ograničiti na četiri sata dnevno, mišljenje je mnogih istaknutih stručnjaka. Oni smatraju da mi jednostavno nismo ni mentalno ni fizički sposodni da radimo duže od toga

Teško je da bilo koji čovjek može da radi potpuno koncentrisan više od pet sati dnevno, ostatak radnog vremena zahtijeva samo djelić fokusa i svodi se na popunjavanje vremena, navodi se u tekstu Quartza.

Slobodno vrijeme, takozvano “prazno vrijeme”, je zapravo izuzetno važno za nas i za razvijanje naše kretivnosti 

Postavljanje pravih uslova za rad podrazumijeva isplanirane poslove, ali i planirane pauze. Možda se čini da je ovo mišljenje u suprotnosti sa mišljenjem da je vrijeme novac, ali je zapravo slobodno vrijeme to koje nam omogućava da zaista napredujemo.

Drugim riječima, malo je vjerovatno da ćete povećati svoju produktivnost time što ćete više i duže raditi. Čak je i čuveni filozof Bertrand Rasel u svom eseju iz 1932. godine zagovarao četvoročasovno radno vrijeme.

Svi oni kojima se ne sviđa ideja četvoročasovnog radnog vremena trebalo bi da se zapitaju da li bi voljeli da se o njima brine medicinska sestra na kraju dvanaestočasovne smjene ili na početku četvoročasovne, navodi se u tekstu.

Beneficije od kraćeg radnog vremena su višestruke, smanjen broj izostanaka sa posla “zbog bolesti”, manji troškovi i bolja integracija poslovnog i privatnog života.

Novi Zeland, Švedska i Britanija su zemlje ljubitelji kraćeg radnog vremena. Čak 61 odsto britanskih radnika smatra da će ih četvoročasovno radno vrijeme učiniti produktivnijim.

Praksa dugog radnog vremena nesumnjivo će se prije ili kasnije prekinuti. A jednoga dana ćemo možda početi da cijenimo i radnje koje obavljamo, a koje nisu plaćene, zaključuje se u tekstu.

stilkurir.rs