Ljudske ćelije čine samo 43 odsto ukupnog broja ćelija čovjeka. Ostalo su mikroskopski kolonizatori, kažu naučnici.

Razumijevanje naše skrivene polovine, našeg mikrobioma, ključno je za razumijevanje niza bolesti, od alergija pa sve do Parkinsona.

“Oni su neophodan dio našeg zdravlja”, kaže profesorka Rut Lej, direktorka odjeljenja mikrobiomskih nauka na Institutu Maksa Planka. “Vaše tijelo ne činite samo vi”.

Bez obzira na to koliko se temeljno perete, svaki kutak, svaka pukotina vašeg tijela prekrivena je mikroskopskim stvorenjima.

To uključuje bakterije, viruse, gljivice i arheje (organizme koji su se nekada pogrešno svrstavali u bakterije).

Više smo mikrobi nego ljudi

Najveća koncentracija našega mikroskopskog života u mračnim je dubinama naših crijeva, koja su lišena kiseonika.

“Mi smo više mikrobi nego ljudi”, rekao je BBC-ju profesor Rob Najt sa univerziteta u San Dijegu.

Procjene o tome koliki je udio mikroba u našem organizmu vremenom su se mijenjale.

“Danas je procjena da je to otprilike jedan prema jedan, odnosno da ljudskih ćelija ima oko 43 odsto u ukupnom broju”, dodaje Najt.

Međutim, genetski smo potpuno inferiorni.

Ljudski genom sastavljen je od 20.000 gena. Ali ako se tome pridodaju geni našega mikrobiomskog svijeta, ta brojka raste na između dva i dvadeset miliona mikrobiomskih gena.

“Ono što nas čini ljudima, po mom mišljenju, kombinacija je našeg DNK plus DNK naših mikroba”, rekao je BBC-ju mikrobiolog Sarkis Mazmanijan s kalifornijskoga tehnološkog instituta (Caltech).

Bilo bi naivno misliti da ljudi nose toliko mikrobiomskog materijala bez ikakve interakcije ili uticaja na naše zdravlje.

Nauka ubrzano otkriva u kojoj mjeri oni imaju ulogu u našim probavnim i imunološkim sistemima, zaštiti od bolesti i proizvodnji vitamina.

To je nov način razmišljanja o ljudskom mikrobiomskom svijetu. Donedavno se naš odnos s mikrobima uglavnom svodio na ratovanje.

Antibiotici i vakcine ljudsko su oružje protiv onih koji uzrokuju boginje, mikrobakterijsku tuberkulozu ili protiv otpornih stafilokoka.

To je spasilo ogroman broj života.

Zlatni rudnik informacija

Ali naučnici brinu o tome kakvu je štetu ljudski napad na ‘loše momke’ napravio našim ‘dobrim bakterijama’.

“U posljednjih 50 godina ostvarili smo sjajan posao u eliminaciji zaraznih bolesti”, kaže profesorka Lej. “Ali zato svjedočimo velikom povećanju broja autoimunih bolesti i alergija”, dodaje.

“To je posljedica uspeha u borbi s patogenima, doprinijeli smo razvoju novog seta bolesti s kojima sada moramo da se nosimo”, naglašava Lej.

Mikrobiomi se, među ostalim, povezuju i s upalnim bolestima crijeva, Parkinsonovom bolešću, možda čak i s depresijom i autizmom.

Naučnici rade na tome da mikrobe pretvore u nov oblik ljekova.

Profesor Trevor Louli iz britanskoga Instituta za genomiku i genetiku jedan je od onih koji pokušavaju da uzgoje mikrobiom zdravih ljudi i koriste ga za liječenje pacijenata.

“Sve je više dokaza da ‘popravljanje’ nečijeg mikrobioma može dovesti do remisije u bolestima poput ulceroznog kolitisa”, rekao je Louli.

Mikrobiomska medicina u svom je razvoju, ali naučnici misle da će nadgledanje ljudskog mikrobioma uskoro postati svakodnevan događaj koji može osigurati zlatni rudnik informacija o našem zdravlju, prenosi N1.