„Nesumnjivo, postajemo niži kako starimo“, kaže Adam Tejlor, profesor anatomije na Medicinskom fakultetu u Lankasteru. Dodaje da poslije 40. godine ljudi obično gube oko centimetar visine po deceniji.

Dio ovog procesa uzrokovan je sve pogrbljenijim držanjem kako starimo. Ljudi koji duže vrijeme sjede ili stoje sa zakrivljenom kičmom – možda za svojim stolom – mogu primijetiti da vremenom njihova kičma prirodno zauzima taj položaj. Stariji ljudi se ponekad saginju i kako bi pronašli sigurniji centar gravitacije.

Činjenica je da svi smanjujemo svoju visinu čak i na dnevnom nivou, jer gravitacija istiskuje vodu iz intervertebralnih diskova.

Promjena visine se dešava i na drugom nivou. Između 30. i 35. godine, visina se stabilizuje, dok naša koštana i mišićna masa počinje da se smanjuje. Diskovi između pršljenova u našoj kičmi gube vodu i počinju da se smanjuju, a srž naših kostiju u kičmi, karlici i nogama postaje manje gusta.

„I kako se to dešava, kost se blago zgušnjava i postaje kraća“, kaže Tejlor, dodajući da smanjena mišićna masa dodatno utiče na našu visinu: način na koji kosti održavaju svoj oblik i veličinu zavisi od jačine mišića oko njih.

Povezani članci

Društvo

Nikolić: Starija populacija je navikla na kvalitetan medijski sadržaj, oni znaju šta je standard

Statistika pokazuje da muškarci gube 0,08–0,1% svoje tjelesne visine godišnje. Žene obično gube 0,12–0,14% godišnje.