Danas je Krstovdan, a ovo su običaji: “Ko se krstom krsti, taj Krstovdan posti”

Danas je Krstovdan, a ovo su običaji: “Ko se krstom krsti, taj Krstovdan posti”

Standard

18/01/2019

11:49

Pravoslavna crkva i vjernici danas slave Krstovdan, veliki hrišćanski praznik i prvi dan poslije Božića kada se posti. Krstovdan je radostan praznik – na ovaj dan važi pravilo strogog posta, na hljebu i vodi. Vjernici na današnji dan uglavnom jedu hljeb i grožđe, a u pravoslavnom kalendaru poznat je i kao Vozdviženje (podizanje) Časnog krsta.

Pravoslavna crkva i vjernici danas slave Krstovdan, veliki hrišćanski praznik i prvi dan poslije Božića kada se posti. Krstovdan je radostan praznik – na ovaj dan važi pravilo strogog posta, na hljebu i vodi. Vjernici na današnji dan uglavnom jedu hljeb i grožđe, a u pravoslavnom kalendaru poznat je i kao Vozdviženje (podizanje) Časnog krsta.

Prvo uzdizanje, Vozdviženje, Časnog Krsta dogodilo se 326. godine i od tada je Časni krst stajao u srebrnom kovčegu u Hramu Hristovog Vaskrsenja koji je carica Jelena potom podigla na Golgoti. Taj dan se slavi kao Krstovdan, jedan od najznačajnijih praznika u godini. I pored caričine želje da ta relikvija ostane netaknuta, vjekovima je od Časnog Krsta uzimana čestica po čestica i raznošena po cijelom svijetu.

Krstovdan je dan strogog posta, prvi poslije Božića. U narodu je ostala izreka: “Ko se krstom krsti, taj Krstovdan posti”.

Povezani članci

Za Krstovdan, kao i za praznik koji slijedi sjutradan, Bogojavljenje, vezano je dosta običaja.

Za ljude rođene na ovaj dan vjeruje se da na svojim nejakim plećima nose sjenku Časnog krsta i da su zato pred Bogom posebno odgovorni za svoje postupke.

U mnogim krajevima se tog dana predskazuje i vrijeme – ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snijegom, a ako je suvo, naredna godina će biti sušna. Zatim, ako do Krstovdana ne odu laste, neće biti jake zime. Tiha kiša o Krstovdanu predskazuje blagu zimu, grmljavina plodnu godinu, a ako je Krstovdan oblačan, zima će biti snegovita. Ako je vedar, biće suvomrazice.

Na Krstovdan se kopaju i rupe za sađenje voćaka, kako bi im se grane što više razgranale.

Stari je običaj da se na ovaj dan stoka premazuje katranom u znaku krsta da bi se zaštitila od bolesti.

U narodu se vjeruje da se na Krstovdan zmije povuku na počinak i da ih od tada više nema u prirodi.

U pravoslavnim hramovima se na Krstovdan služi liturgija Svetog Jovana Zlatoustog, uz ritual osvećenja vode. Krstovdanska voda se poslije dijeli vjernicima i, slično kao za Bogojavljanje, u kućama čuva preko cijele godine zarad zdravlja i napretka doma.

Ostavite komentar

Komentari (0)

X