Video
Danas 27. novembra pravoslavna crkva i njeni vjernici obilježavaju praznik posvećen Svetom apostolu Filipu, kao i Božićne pokade – posljednji dan kada je dozvoljeno jesti meso i bijeli mrs u ovoj godini.
Naime, sjutra počinje Veliki božićni post, koji će trajati sve do praznika Hristovog rođenja 7. januara.
Većina običaja vezani za poklade odnose se na zaštitu od zlih duhova, paganskog su porijekla i u mnogim mjestima se proslavljaju kroz zabave sa maskiranim igračima i glasnom svirkom.
Narodna vjerovanja su povezivala period poklada sa povećanom opasnošću od zlih sila i vještica, od kojih se narod štitio na simbolične načine, recimo bijelim lukom ili paljenjem obrednih vatri (olalija). U Homolju, kod vlaškog stanovništva, postojao je običaj preskakanja ovih vatri i igranja oko njih. Na Kosovu su neke pokladne povorke simbolizovale svatove Kraljevića Marka.
Poklade su obično dan neobuzdanog uživanja u hrani, piću i proslavama, a praktikuju se širom svijeta. Povorke i karnevali pod maskama karakteristični su za Italijane, Hrvate, Francuze, Nemce, Špance, Latinoamerikance i druge. Slave se i među pravoslavcima, naročito u Grčkoj i Rusiji. Poklade se u Rusiji obilježavaju praznikom Maslenica. Većina pokladnih tradicija uključuje ceremnoijalno spaljivanje lutke od slame koja može imati različita simbolična značenja.
Kod nas poklade se obilježavaju pred početak Božićnog posta, kao i uoči Vaskršnjeg ili velikog posta (bijele poklade).
Božićnje poklade su crkveni i narodni praznik. Nekada se ova nedjelja u selima oko Smedereva obilježavala prolaskom maskiranih povorki koje su pjevale, dok bi ih seljani nekad darivali mesom, slaninom, kolačima, ali najčešće jajima. Učesnici povorke bi najčešće predstavljali vesele svatove koji pjevaju uz smijeh i šalu. To bi po pravilu bili seoski mladići, a rjeđe i djevojke.
Poklade su dan za praštanje i veselje. Smatralo se da u period velikog posta treba ući bez grijeha. U domaćinstvima se tradicionalno priprema bogata mrsna gozba, naročito bijeli mrs po kome je ovaj praznik dobio ime.
Božićni post je ustanovljen da bismo se prije dana Hristovog Rođenja očistili pokajanjem, molitvom i postom, kako bismo čista srca, duše i tela mogli sa strahopoštovanjem da dočekamo Sina Božijeg koji se javio svijetu, i da bi Mu pored običnih darova i žrtvi, prinijeli naše čisto srce i želju da slijedimo Njegovo učenje.
Preporučeno
stil.rs
