Održavanje odgovarajuće hidratacije tokom zimskih mjeseci može da bude iznenađujuće teško, ali stručnjaci ističu da je jednako važno – ako ne i važnije – nego ljeti, prenosi N1 Hrvatska.

Jadira Santiago Banuelos, klinička docentica i praktičarka porodične medicine na Univerzitetu Purdue, kaže da hidratacija ima ključnu ulogu u svemu, od zdravlja kože do imuniteta kada temperature padnu, piše Euronews.

“Kada smo iznutra dobro hidrirani, bolje je hidrirana i naša koža, što pomaže kod suvoće”, rekla je Banuelos. “Takođe pomaže u podmazivanju zglobova, što nam je i te kako važno dok, recimo, čistimo snijeg.”

Hidratacija doprinosi i boljem imunitetu tokom sezone prehlada i gripa.

“Pomaže u održavanju vlažnog sloja sluzokože koji sprečava prodor virusa i bakterija tokom zime”, dodala je.

Povezani članci

Život

Voda i zdravlje: Zašto je nezamjenjiva kada ste bolesni

Život

Šta se dešava u organizmu ako na prazan želudac popijete čašu vode

Život

Dehidratacija kod djece: Koji su simptomi i kako ih spriječiti na vrijeme?

Zašto se zimska dehidratacija lako zanemaruje

Banuelos ističe da ljudi često potcjenjuju rizik od dehidratacije tokom hladnijih mjeseci.

“Zimu obično ne povezujemo s dehidracijom, pa u tim mjesecima ne razmišljamo aktivno o tome pijemo li dovoljno vode”, objasnila je.

Isto tako, prirodni osjećaj žeđi slabi.

“Naši receptori za žeđ zapravo se smanjuju za oko 40 posto”, rekla je Banuelos, što znači da ljudi mogu već biti dehidrirani kada osjete žeđ.

Hladno vrijeme doprinosi i na manje očigledne načine. Suvi vazduh izvlači vlagu iz kože, ljudi zimi češće mokre, a znojenje se i dalje događa – iako je manje primjetno.

“I dalje se znojimo, ali to često ne primjećujemo jer znoj u hladnoći brže isparava”, dodala je.

Koji su zdravstveni rizici dehidratacije?

Prema Banuelos, dehidratacija može da uzrokuje niz simptoma, zavisno od težine, uključujući vrtoglavicu, suvu kožu, ispucale usne, osjećaj slabosti i moždane magle, kao i umor.

Dugotrajnija dehidratacija može da bude znatno ozbiljnija.

“Može da poveća rizik od težih posljedica, uključujući probleme s bubrezima, poput otkazivanja bubrega i povećanog rizika od kamena u bubregu.”

Koliko vam vode zapravo treba?

Često spominjana preporuka da treba piti osam čaša vode dnevno možda nije dovoljna za sve.

“Muškarcima je obično potrebno više – oko 13 čaša (otprilike tri litra) vode dnevno“, rekla je Banuelos. “Ženama je u prosjeku potrebno oko devet čaša (otprilike dva litre) dnevno.”

Potrebe se mogu povećati tokom trudnoće ili dojenja, kada ženama može biti potrebna količina vode slična onoj koja je potrebna muškarcima.