Poznato da se tokom novogodišnjih paznika konzumira kaloričnija hrana i da je prosto nemoguće zamisliti prazničnu trpezu bez svinjskog pečenja, ćuretine i sarmica. Kolači i torte su tu kao desert koji se jede i kada im je vrijeme i kada nije. Upravo tih dana mnogi od nas ne vode računa koliko će pojesti, pa se na sredini mjeseca hvatamo za glavu kada stanemo na vagu.

Doktor Enisa Kujundžić specijalista higijene u Institutu za javno zdravlje, za Standard otkriva neke interesantne navike Crnogoraca. Vjerovatno nijeste znali ali čak 40 odsto naših građana ima problem sa tjelesnom masom, a više od dvije trećine odrasle populacije (77 odsto) u ishrani uglavnom koristi bijeli hljeb. I pored nezavidnih rezultata koji pokazuju da smo kao nacija veliki gurmani čak i previše, Kujundžić kaže da tokom praznika ne trebamo sebi da uskratimo zadovoljstvo za ukusnom hranom. Ipak ona savjetuje da se nakon praznika detoksujemo laganom šetnjom, većim unosom citrusnog voća, vode, laganih supa, kako ne bi doveli sebe do toga da imamo višak kilograma ili neke zdrastvene tegobe na kraju mjeseca. 

Kujundžić koja se bavi ishranom kroz rad u Savjetovalištu za pravilnu ishranu, učesnik je u nekoliko nacionalnih istraživanja koja se tiču dječije gojaznosti, član tima za izradu nacionalnih Smjernica za pravilnu ishranu predškolske i školske djece. 

Za vrijeme praznika pojačan je unos kaloričnije hrane (ruska salata, pečenje, kolači…) Kako napraviti balans i ne opteretiti tijelo, a time i ne nabaciti dodatne kilograme?

Kujundžić: U toku novogodišnjih praznika očekujemo da će i novogodišnja trpeza biti nešto drugačija od svakodnevne. Za vrijeme praznika se trudimo da spremamo i neka jela koja i ne spremamo tako često. Obično su to jela koja imaju veću kalorijsku vrijednost i prava je umjetnost odoljeti tim izazovima. To ne znači da treba uskratiti uživanje u hrani za vrijeme praznika, ali u samoj pripremi kao i u konzumiranju, treba se pridržavati nekih osnovnih principa pravilne ishrane.
U toku pripreme treba voditi računa o ograničenoj upotrebi masti, posebno zasićenih masnih kiselina, koje se uglavnom nalaze u masnom mesu i mliječnim proizvodima sa visokim sadržajem mliječne masti. Što se tiče žitarica preporučuju se one koje sadrže manje prerađeno zrno i koje ima više hranjivih elemenata. Važno je da u ishrani budu zastupljeni svježe voće i povrće koje će učiniti da ne osjećamo glad, a pri tom su manje kalorični. Ne treba pretjerivati ni sa sokovima jer i oni sadrže dosta prostih šećera što ih čini visokokaloričnim. 

Koji detoks preporučujete nakon praznika?

Kujundžić: Treba dati prednost čistoj vodi koja će hidrirati organizam. Ono što se preporučuje to je dovoljan unos tečnosti, voća i povrća kako bi se nadoknadili organizmu potrebni vitamini i minerali.
Ukoliko se pretjera sa unosom hrane za vrijeme praznika, potrebno je nakon toga uzimati laganiju hranu i piti dovoljno tečnosti. Poslije „jake“ praznične ishrane za oporavak organizma je dobro između obroka jesti voće, naročito citrusno: limun, pomorandža i sl. Za dobro opšte stanje organizma od velike važnosti je boravak na svježem vazduhu i šetnja.
Bolje varenje će omogućiti biljni čajevi od nane, kamilice…A organizmu će prijati i lagane supe i čorbe od povrća. Jogurt sa žitaricama takođe može pomoći kod problema sa varenjem, da se hrana što prije svari i očisti organizam.

Kako bi opisali navike Crnogoraca, da li smo nacija gurmana i šta se najvše konzumira ?

Kujundžić: Prema Nacionalnom zdravstvenom istraživanju zdravstvenih pokazatelja stanovništva Crne Gore 2012. godine, svaki drugi odrasli građanin Crne Gore (52 odsto) dnevno ima tri glavna obroka, više od dvije trećine odrasle populacije (77 odsto) u ishrani uglavnom koristi bijeli hljeb), svježe povrće dnevno konzumira 40% odraslih, svježe povrće se mnogo manje koristi u svakodnevnoj ishrani stanovnika sjevernih dijelova Crne Gore (24 odsto), a njegova potrošnja raste sa nivoom blagostanja. Kada je u pitanju uzimanje svježeg voća, 37 odsto odraslih konzumira svakodnevno.

Imaju li više žene ili muškarci probleme sa kilažom i koji su zdrastveni problemi najčešći kod vaših pacijenata, a da su uzrokovani ishranom i majkom fizičke aktivnosti?

Kujundžić: Posljednji zvanični podaci kada je u pitanju stanje uhranjenosti stanovništva su takvi da oko 40% naših sugrađana ima problem sa tjelesnom masom, tj. imaju prekomjernu tjelesnu masu, ili su gojazni. Tada nisu prikazani podaci po polu, već samo zbirni. Osobe koje imaju problem sa tjelesnom masom i slabo su fizički aktivne, imaju znatan rizik da obole od šećerne bolesti, povišenog krvnog pritiska i drugih kardiovaskularnih oboljenja, tako da je u Savjetovalištu za pravilnu ishranu Instituta za javno zdravlje najveći broj pacijenata koji pored gojaznosti imaju i ova pomenuta oboljenja.

U posljednje vrijeme sve više građana mahom mlađih okrenuto je alternativnoj medicini i zdravom načinu ishrane… Vaš stav i iskustvo o tome?

Kujundžić: Izuzetno je važno imati dobro znanje, ono koje je zasnovano na naučnim dokazima i podržano od strane autoriteta iz određene oblasti. Pitanje ishrane se tiče direktno našeg zdravlja, zato je je uvijek važno da ako se odlučimo na određeni način ishrane, budemo dobro obaviješteni, iz pravih izvora i uz konsultaciju ljekara dijetetičara. Određeni načini ishrane se zasnivaju na izbacivanju biološki vrijednih namirnica i iz tog razloga je dobro znati šta te namirnice mijenja i koja je to količina. U suprotnom naš organizam može da bude deficitaran za vitamine i minerale koji su neophodni za pravilno funkcionisanje organizma. Zato je moj savjet da se bude oprezan sa alternativom.

M. Ivanović

Foto: Privatna arhiva