Video
Nova velika studija riješila je dugogodišnju dilemu o tome šta je starije – kokoš ili jaje, odnosno kakva je veza između religioznosti i ekonomskog blagostanja u društvu. Autori tvrde da su rezultati pokazali da je sekularizacija društva u 20. vijeku prethodila snažnijem ekonomskom razvoju, a ne obrnuto.
U uvodu u svoj rad autori ističu da je već dugo poznato da su stanovnici siromašnijih zemalja religiozniji, a oni iz bogatih manje religiozni. Ali postavljaju pitanje koja je od tih pojava prethodila drugoj.
Naime, neki sociolozi zastupali su tezu da siromaštvo podiže nivo religioznosti, a bogatstvo smanjuje. Na primer, Emil Dirkem je tvrdio da religioznost slabi kada tehnološki razvoj zadovolji ljudske materijalne potrebe. Neki drugi pak smatrali su da promjene u religioznosti mogu biti podsticajne za ekonomski rast. Na primjer, Maks Veber je smatrao da je protestantska etika, posebno kalvinistička, koja je podsticala vjernike da rade u sekularnom društvu, bila temeljni pokretač za razvoj kapitalizma.
Napredak u 20. vijeku
U novom istraživanju, predstavljenom u časopisu Science Advances, naučnici su koristili podatke anketa European Values Survey i World Values Survey, koje su prikupljene od 1990. do danas, a uključivale su, između ostalog, brojna pitanja – od onih o porodičnim vrijednostima do onih o odnosu prema abortusu, razvodu i homoseksualnosti. O stavovima ljudi u decenijama prije tog razdoblja nastojali su da donesu zaključke na temelju ideje da bi oni morali da odražavaju mjesto i vrijeme njihovog rođenja. Studija je sprovedena na uzorku od 109 zemalja širom svijeta.
Autori u uvodu ističu da su rezultati njihove analize pokazali da je porast nereligioznosti u prošlom vijeku generalno prethodio privrednom rastu.
‘Naši nalazi pokazuju da sekularizacija prethodi ekonomskom razvoju, a ne obrnuto”, rekao je za Phys.org vođa istraživanja Damian Ruk s Bristol Univerziteta.
Tolerancija i ljudska prava
Ali koautor studije, dr Aleks Bentli s Tenesi Univerziteta, upozorava da to ne znači da sekularizacija bukvalno uzrokuje privredni rast, jer su oba fenomena mogli uzrokovati neki treći faktori i to s nekim vremenskim razmakom. Naime, autori ističu da je studija takođe utvrdila da su tolerancija i razvoj ljudskih prava u 20. vijeku još snažnije povezani s ekonomskim razvojem. Ove korelacije ostale su snažne čak i kada su isključili faktore poput obrazovanja i kulturnog naslijeđa. Iz toga se može zaključiti da je glavni pokretač uspjeha u društvu zapravo tolerancija, što je za očekivati. Na primjer, jasno je da je jačanje jednakosti žena, uključujući i pravo na razvod i planiranje porodice, omogućilo njihov snažniji doprinos društvu i privredi.
“Sekularizacija vrlo često ide zajedno s većom tolerancijom prema homoseksualnosti, abortusu, razvodu i sl”, kaže dr Ruk.
Ipak, smatra da njihova studija ne znači da religiozna društva ne mogu biti privredno uspješna.
“Vjerske institucije moraju pronaći svoje lične načine modernizacije i poštovanja ljudskih prava”, poručio je.
Preporučeno
Izvor: Index.hr
