I dok je tehnologija olakšala rad, komunikaciju i zabavu, donijela je i novi zdravstveni problem: digitalno naprezanje očiju, prenosi Slobodna Dalmacija.

To je fenomen koji sve više pogađa ne samo kancelarijske radnike već i djecu, studente, ali i starije osobe.

Na prvi pogled ne djeluje opasno – suve oči, povremene glavobolje ili zamućen vid. Međutim, stručnjaci upozoravaju: ignorisanje simptoma duže vrijeme može ozbiljno narušiti kvalitet vida.|

Naše oči su dizajnirane da stalno prelaze sa blizine na daljinu, fokusirajući se na objekte u različitim uslovima osvjetljenja. Ali kada satima gledamo u ekran, ovaj prirodni ritam se prekida.

Treptanje se smanjuje i do 60 odsto – što dovodi do suvoće, peckanja i crvenila. Očni mišići rade bez odmora – fokusiranje na sitna slova i kratkovidost ih iscrpljuju, što rezultira osjećajem težine ili zamućenja.

Plava svjetlost remeti lučenje melatonina, hormona spavanja. Ljekari upozoravaju da ljudi ne shvataju koliko im oči pate u digitalnom svijetu. Sve češće viđaju mlade ljude u svojim kancelarijama sa problemima koje su nekada imali samo ljudi stariji od četrdeset godina.

Simptomi koji ne bi trebalo da prođu neopaženo

Digitalno naprezanje očiju nije bolest, već skup simptoma koji jasno ukazuju da je oku potreban odmor.

Najčešće tegobe su: suvoća i peckanje, suzenje ili crvenilo, zamućen vid, osjetljivost na svjetlost, glavobolje i bolovi u vratu. Ono što je posebno zabrinjavajuće jeste to što mnogi ljudi ove simptome pripisuju umoru ili stresu, pa problem ostaje skriven – dok se ne pogorša.

Generacija plave svjetlosti

Dok starije generacije čitaju knjige i novine, današnja djeca i mladi uče, rade i zabavljaju se preko ekrana. I upravo oni najviše pate od posljedica.

Plava svjetlost koju emituju mobilni telefoni i računari prodire dublje u oko nego prirodna svjetlost. Dugoročno gledano, može ubrzati starenje mrežnjače i povećati rizik od makularne degeneracije, vodećeg uzroka gubitka vida u starosti.

Mladi ljudi, s druge strane, doživljavaju raniji početak sindroma suvog oka i sve veću stopu miopije. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će do 2050. godine čak polovina svjetske populacije biti kratkovida – djelimično zbog digitalnih navika.

Povratak sa odmora – šok za oči

Zanimljivo je da mnogi ljudi osjećaju problem odmah nakon odmora. Tokom ljeta, njihove oči se opuštaju – fokusiraju se u daljinu, prate prirodno svijetlo i „dišu“ bez digitalnog naprezanja.

Ali povratak u kancelarije i na ekrane znači iznenadni šok. Pacijenti često kažu da im je vid iznenada oslabio poslije ljeta. Nije oslabio – samo je oku teško da se prilagodi novom stresu poslije odmora.

Kako da sačuvate oči u novom svijetu?

Iako je teško izbjeći ekrane, postoje jednostavne navike koje značajno smanjuju rizik od digitalnog umora.

Pravilo 20-20-20: svakih 20 minuta, pogledajte predmet udaljen najmanje šest metara i gledajte ga 20 sekundi. Svjesno trepnite – podsjetite se da povremeno zatvorite i otvorite oči kako biste ih navlažili.

Vještačke suze – kapi pomažu kod suvoće i osjećaja pijeska. Noćni režim i filteri – uključite opcije za smanjenje plavog svijetla ili nosite naočare sa filterom.

Ispravna udaljenost – ekran treba da bude 50 do 70 centimetara od očiju, malo ispod nivoa očiju.

Boravak na otvorenom – najmanje sat vremena dnevno izlaganja prirodnom svijetlu smanjuje rizik od miopije kod djece.

Istraživanje koje otvara oči

Američko oftalmološko društvo upozorava da čak 70 odsto ljudi koji provode više od četiri sata ispred računara doživljava simptome digitalnog umora.

U Evropi je zabilježen nagli porast miopije među adolescentima, dok se azijske zemlje decenijama bore sa „epidemijom miopije“.

Istraživanja takođe pokazuju da plava svjetlost može da poremeti biološki sat, skrati trajanje sna i ošteti koncentraciju. Dakle, nije samo stvar u očima – cijelo tijelo osjeća efekte.

Higijena očiju – nova navika za novu svakodnevnicu

Digitalni umor očiju može biti bolest modernog doba, ali nije neizbježan. Baš kao što vježbamo svoja tijela i pazimo na ishranu, možemo se brinuti i o svojim očima.

Pravljenje pauza, svjesno treptanje, boravak napolju i zaštita od plave svjetlosti trebalo bi da postanu nova „higijena očiju“. Jer pogled bez bola, umora i magle vrijedi više od bilo kog pametnog uređaja.