Video
Iako su takvi trenuci uglavnom izraz roditeljske ljubavi i ponosa, novo istraživanje pokazuje da u tome možda ima i naučne osnove.
Naučnici sa Univerziteta Kolorado u Bolderu zaključili su da se inteligencija u odraslom dobu može naslutiti još u ranom djetinjstvu.
Na osnovu višedecenijskih podataka otkrili su da se sposobnost neke osobe da postigne visoke rezultate na kognitivnim testovima može predvidjeti već sa sedam mjeseci starosti, prenosi Index.hr.
Dugoročna studija blizanaca
Studija je obuhvatila 500 porodica sa blizancima – jednojajčanim i dvojajčanim. Djeca su praćena od sedam mjeseci pa sve do svojih tridesetih godina. Cilj je bio da se istraži kako genetika i sredina utiču na razvoj inteligencije.
Upoređivanjem jednojajčanih blizanaca, koji dijele sve gene, sa dvojajčanim koji dijele otprilike polovinu, istraživači su mogli da procijene koliko su njihove kognitivne sposobnosti rezultat nasljeđa, a koliko uticaja okruženja.
Prema riječima dr Danijela Gustavsona, glavnog autora studije, zajedničko okruženje uključuje sve što okružuje dijete – dom, komšiluk, školu i društveni kontekst.
Rani znaci koji mogu ukazati na budući koeficijent inteligencije
U prvim godinama života, naročito prije treće godine, okruženje igra značajnu ulogu i može imati snažan uticaj na kasniji razvoj inteligencije.
Rani testovi su obuhvatali mjerenje vremena koje dijete provodi gledajući novi predmet u poređenju sa poznatim, praćenje pogleda, vokalizacije, raspoloženje i raspon pažnje, a korišćene su i dobro poznate Bejlijeve razvojne skale.
Iako su ovi rani testovi predviđali samo manji dio buduće inteligencije, već oko treće godine ta predvidivost postaje značajnija, dok između sedme i šesnaeste godine genetski faktori postaju još izraženiji.
Inteligencija nije nepromjenjiva
Uprkos značajnoj nasljednoj komponenti, stručnjaci naglašavaju da inteligencija nije fiksna i da se može razvijati. Djeca mogu napredovati bez obzira na početne pokazatelje.
Kako bi roditelji znali na koji način da najbolje podrže razvoj svog djeteta, psihološkinja dr Sara Daglas i pedijatrica dr Heder Gosnel podijelile su nekoliko korisnih savjeta:
Kako podstaći razvoj inteligencije kod djece?
Omogućite djetetu raznovrsna iskustva. Upoznavanje sa različitim bojama, teksturama, zvucima i ljudima stimuliše razvoj mozga. Svake sedmice uvedite nešto novo – igračku, pjesmicu ili okruženje.
Provodite kvalitetno vrijeme zajedno. Jedan od ključnih faktora za razvoj jezika i kognitivnih sposobnosti je komunikacija. Preporučuje se da djetetu čitate 20 minuta dnevno, redovno razgovarate i igrate se s njim.
Ograničite vrijeme pred ekranima. Prije 18. mjeseca preporučuje se potpuno izbjegavanje ekrana. Kasnije, sadržaj treba biti kvalitetan, gledan uz prisustvo roditelja i vremenski ograničen.
Roditelji, ne brinite – sve dolazi u svoje vrijeme
Stručnjaci ističu da ne treba paničiti ako dijete ne pokazuje rane znakove napredovanja. Neravnomjeran razvoj je sasvim normalna pojava. Kasniji razvoj govora ili kratak raspon pažnje ne moraju biti razlog za zabrinutost – većina djece koja kasnije progovore sustignu vršnjake do četvrte ili sedme godine.
Takođe, koeficijent inteligencije nije jedini važan pokazatelj. Ljubaznost, empatija, iskrenost i sposobnost slušanja su jednako značajne osobine koje nisu obuhvaćene testovima inteligencije, ali su ključne za kvalitetan život.
Preporučeno
„Postoje osobine poput ljubaznosti i saosjećanja koje su često važnije za život od samih kognitivnih sposobnosti“, poručuje dr Daglas.
