Da bi testirali tu hipotezu, naučnici su proučili metabolizam šest osoba koje su jele u različito doba dana. Svi su ispitanici bili stariji od 50 godina, što znači da pripadaju skupu u kojoj raste rizik za razvoj metaboličkih poremećaja.

U prvom ispitivanju svi su jeli isti doručak, ručak i večeru. U drugom im je uskraćen doručak, ali su nakon večere, kao dodatni obrok, dobili kaloričan zalogaj prije spavanja. Doručak u osam ujutro i kasnovečernja užina u 22 sata imali su isto kalorija, 700, i bili su nutritivno jednaki. Količina fizičke aktivnosti bila je jednaka u oba testa.

Naučnici su otkrili da nezavisno od jednako kaloričnog obroka i fizičke aktivnosti, vrijeme unošenja hrane imalo je znatan uticaj na sagorijevanje masti.

Preporučeno

Za bazene crvenog mulja vlasnik od Vlade traži 10 miliona

Velika akcija policije u Kotoru i Tivtu: Na udaru članovi kriminalnih grupa i osobe sa potjernica

JANOVIĆ ZA STANDARD: Dajem podršku dijalogu, političare na razgovor ne bi smjeli da podsjećaju međunarodni faktori

NAKON PISANJA STANDARDA: Uprava policije IPAK otkrila koliko će policajaca biti angažovano na Samitu u Tivtu

Preminula Sejda Bešlić, osam mjeseci nakon smrti supruga Halida

Vraneš dao izjavu policiji: Pjevao sam srpske pjesme uz gusle ispred manastira

Činjenica da tjelesni dnevni bioritam koji reguliše sagorijevanje masti ima važne posljedice na navike u ishrani, odnosno potvrđuje tezu da je bolje preskočiti obrok prije spavanja nego doručak.