„Prvi faktor je do nas, odnosno kakvo je bilo naše stanje i prije odmora. I kakvo je naše stanje generalno, i kako se mi nosimo sa stresom. Sa druge strane tu je i posao, da li taj posao nama uopšte odgovara, da li mi taj posao volimo. Ukoliko volimo onda je retka situacija da nam teško pada odlazak na isti. I treća stvar je kakav je odmor i bio“, naglašava dr Roberto Grujičić sa Instituta za mentalno zdravlje.

A da bi bio dobar, moramo da ga iskoristimo za odmaranje, a ne za završetak različih poslova. Tokom njega stručnjaci savjetuju da smanjite upotrebu telefona, kao i neprekidno odgovaranje na mejlove koji stižu.

„Stres koji nas drži na pozornost tokom cijele nedjelje dok smo na poslu se odražava i tokom odmora. Neke osobe ne mogu da puste i onda bi čak isključivanje bio veći stres nego samo ostajanje na tim mrežama, mejlovima. Preporučuje se da se smanji za 50 odsto i više“, dodaje dr Grujičić.

Započnite posao sredinom nedjelje, jedan je od savjeta stručnjaka za lakši povratak na posao.

Povezani članci

Život

Depresija nakon odmora: Kako prevazići probleme pri povratku na posao

Život

Spavanje i odmor nisu ista stvar: Postoji sedam vrsta odmora koji nam je potreban

Život

Petak – kraj naporne nedjelje i početak zasluženog odmora

„Svaka osoba tokom godina radnog staža može da procijeni koji način vraćanja na posao jeste adekvatan. Ono što se ne preporučuje, jeste da povratak sa ljetovanja bude u nedjelju, a da se u ponedjeljak vrate na posao.To nije preporuka, potrebno je da se vratimo u neku svakodnevicu našu, našu realnost bar dva-tri dana prije polaska na posao“, savjetuje dr Roberto Grujičić.

Stručnjaci preporučuju da odmor traje tri nedjelje, ipak, rijetki su oni koji se za to i odlučuju ili im obaveze to ne dozvoljavaju.