Video
Kad bi katolici slavili svakog sveca, a Hindusi rođendan svakog božanstva, na proslave bi otišla skoro čitava godina. Pravljenje liste praznika kojih se pridržava devet najvećih svjetskih religija nije jednostavan zadatak.
Preporučeno
U jevrejskom kalendaru ima na desetine praznika – ali Tora propisuje strogo pridržavanje za samo pet najsvetijih.
Muslimani su takođe praznični minimalisti. U islamu se najveće proslave održavaju za posljednje dane dva velika praznika: Ramazanskog bajrama i Kurban-bajrama o završetku hadžiluka. Različite zemlje i regioni, kao i vjeroispovesti, slave sopstvene verzije praznika, a neke religije se pridržavaju zasebnog kalendara.
Kineski lunarni kalendar zasniva se na šezdesetogodišnjem ciklusu, Indija koristi nekoliko vrsta kalendara.
“Svake godine razne zemlje prolaze kroz političke bitke zbog dodavanja ili izmjene praznika”, kaže Džej Gordon Melton, teolog sa Univerziteta Bejlor i autor enciklopedije “Verski praznici”.
Uspostavljanje međunarodne datumske granice 1884. godine u mnogim zemljama je praznike koji su počinjali u sumrak pomjerilo na sljedeći dan.
Na današnji raspored praznika može da utiče privredna produktivnost, što je razlog zbog kog se neki praznici svake godine pomjeraju za vikend.
Jedini federalni vjerski praznik u Americi je Božić, dok druge zemlje imaju obuhvatniji pristup upražnjavanju praznika.
“U savremenom mješovitom verskom okruženju proslavljanje praznika koji priznaje vlada za manje vjerske grupe predstavlja korak ka javnom prihvatanju”, kaže Melton.
