Kako nas je zadužio Albert Ajnštajn?

Albert Ajnštajn, jedan od najvećih umova dvadesetog vijeka koji je zadužio čovječanstvo na najmanje sedam načina.

Dugujemo mu zbog izuma televizije

Ajnštajnova kvantna teorija svjetlosti predlaže da se svjetlo sastoji od roja čestica, fotona kojima je masa mirovanja nula, a šire se brzinom svjetlosti. Teorija je takođe pojasnila što se događa s elektronima nekih metala kad ih pogodi munja i to se naziva fotoelektrični efekt. Teorija je kasnije dovela do izuma televizije i drugih savremenih ekrana poput pametnih telefona, računara i slično.

Koje je boje nebo

Ne biste vjerovali, ali dok Albert Ajnštajn nije stavio tačku na i, naučnici su se zaista pitali koje boje je nebo. Zahvaljujući njemu, svi se slažu da je – plavo.

Postavio je temelj za izume GPS-a i lasera

Autonomna vozila danas ne bi mogla voziti da Albert Ajnštajn nije iznio dvije poznate teorije. Njegova najpoznatija, opšta teorija relativiteta iz 1915. godine, pomogla je izumu mnogih tehnologija, među kojim je i GPS (Global Positioning System) bez kojih se takva vozila ne bi znala kretati. Sateliti koji šalju podatke na GPS uređaje u obzir moraju uzeti uticaj gravitacije i brzinu kojom se vozilo kreće. Bez Ajnštajnove teorije to ne bi bilo poznato i sateliti bi svakih pet dana griješili za osam kilometara, a takav GPS nikome ne bi pomogao.

U drugoj, kvantnoj teoriji specifične toplote, opisao je kako napraviti laser (Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation) koji takvim automobilima pomaže da ‘vide’ cestu i prepreke.

Nije bio sretan kad je vidio za što se upotrijebila nuklearna energija

Svakako najpoznatija jednačina koju znaju i ptičice na granama jeste E=mc2 , a objašnjava vezu između energije i mase. Pomoću njegovog zaključka, znamo kako se mala količina mase može pretvoriti u velike količine energije, a na toj pretpostavci počiva i nauka o nuklearnoj energiji.

Ajnštajn je učestvovao u projektu Menhetn, američkom istraživanju koje je dovelo do stvaranja atomskih bombi bačenih na Japan 1945. Nakon napada se povukao iz projekta i počeo zagovarati protiv takvog oružja.

Pomogao nam je da shvatimo šta su molekule i atomi

Braunovo gibanje jeste nasumično gibanje čestica koje su mnogo veće nego atomi i obični molekuli, ali premalene da bi bile vidljive golim okom u nekom fluidu, kao primjera radi gibanje čestica dima u vazduhu ili peludnih čestica u vodi. Ovo je Ajnštajnovo otkriće pomoglo da shvatimo da postoje atomi i molekuli.

Jednom je rekao ‘da je sva naša nauka, u odnosu na stvarni svijet, primitivna i djetinjasta – a ipak je to najdragocjenija stvar koju imamo’.

Izumio je hladnjak kojem za rad nije bila potrebna struja

Ajnštajnov hladnjak je koristio amonijak, vodu i butan te nije zahtijevao puno energije za rad. No njegov izum nije našao široku primjenu jer je u to vrijeme, 30-ih godina prošlog vijeka, freon zamijenio dotadašnje gasove i više nije bilo potrebe za ovom tehnologijom.

Njegova nam je teorija pomogla da shvatimo kako ne doživljavamo svi vrijeme jednako

Posebna teorija relativiteta jedno od njegovih najpoznatijih djela, izdano 1905. godine. Ajnštajn u njemu objašnjava da su vrijeme i pokret relativni i da ovise o promatraču pod uslovom da brzina svjetlosti i prirodni zakoni ostanu nepromijenjeni.

“Dok čovjek sjedi s lijepom djevojkom jedan sat se čini kao minuta, ali ako sjedne na vruću peć minuta se čini dužom od sata – to je relativitet”, pojasnio je jednom prilikom, piše Tportal.