Video
Finansijska savjetnica Karolina Herbut kaže da mnogi pred praznike troše i izvan svojih mogućnosti i to tako što posežu za kreditnim karticama, dozvoljenim minusima.
Kako kaže, zaduživanje iz nužde je kada se, na primjer, nešto pokvari poput bojlera, veš mašine, dok za kupovinu novog mobilnog telefona ili garderobe za neku proslavu, nije neophodno.
Prema njenom iskustvu, kako kaže, mnogi se bore sa brojnim finansijskim traumama, ”pa to nemanje i ratovi i sve što su proživjeli nekako utiče na ljude da idu iz krajnosti u krajnost”.
Jedna krajnost je, kako je navela, filozofija “jednom se živi” i u tom smislu “sve ću da potrošim i ne zanima me sjutra”, a druga je “štedno ropstvo”, da se ljudi toliko plaše da bez obzira što imaju neće ništa da potroše.
Navodi da je važno napraviti plan budžeta i u tom slučaju, kako kaže, neće nas iznenaditi to što je stigao Crni petak ili slava ili Nova godina, Božić.
Kako kaže, sa klijentima radi po specifičnom štednom planu, a to je da pored svakodnevnih troškova koje imaju u mjesecu, uvijek odvajaju posebno za svoje ciljeve, za periodične troškove i da to bude poseban fond.
A drugi štedni fond je rezerva, kako kaže, neko to zove “crni fond”, ali ona preferira da ga zove “zlatna rezerva”.
Naglašava da je stvar u tome da se ne kreće sa izdvajanjem u novembru za decembar, već od januara, februara.
Ukazuje da je važno da ljudi krenu da bilježe sve svoje troškove, ne samo glavne jer na, kako navodi, “sitnicama curi novac”.
Psihološkinja Ana Vlajković, govoreći o postprazničnoj depresiji, kazala je da je predpraznična euforija počinje od polovine novembra i da je kao “sezonski virus”.
Vlajković navodi da je januar najduži mjesec u godini, a treći ponedjeljak u januaru se smatra najgorim danom u godini, odnosno najdepresivnijim danom.
“To je zato što je prošla sva ta praznična euforija, znači ispraznili su se novčanici, kupovalo se preko svake mjere”, kazala je.
Iza trošenja preko svake mjere, kako je navela Vlajković, stoji u stvari neka praznina koja se popunjava, koju ljudi tim kupovinama popunjavaju.
“I sada dok mi popunjavamo sve te praznine, nama se naravno prazni sa druge strane novčanik, prazni se kartica. Mi prema karticama još nemamo razvijenu svijest da je to realni novac, da se mi stvarno zadužujemo. Mi se prema tome odnosimo kao da su to neke pare na monopolu”, ispričala je Vlajković.
Tada, kako dodaje, euforija koja nas je držala neko vrijeme, u stvari nas polako uvuče u osjećanje tuge, ispražnjenosti.
“Nemamo snage, budimo se umorni, iako smo dovoljno spavali, nismo motivisani da bilo šta uradimo, da se pokrenemo. To stanje traje dvije do tri nedjelje nakon praznika. Otprilike počinje nekih sedam do deset dana nakon praznika, što kod nas nije nakon Nove godine, nego nakon srpske Nove godine”, kazala je.
Ukoliko se simptomi nastave, kako kaže, i poslije dvije do tri nedjelje i dalje traju onda je vrijeme da se obratimo psihijatru ili psihologu koji su i psihoterapeuti.
Preporučeno
“Tada već možemo govoriti o depresiji”, kazala je.
