Bademi su upravo to.
Ali postoji „caka“. Previše dobrog može postati loše. Zato se postavlja ključno pitanje koje muči svakoga ko želi da izvuče maksimum iz ove grickalice bez neželjenih posljedica.Zašto uopšte postoji granica?
Bademi spadaju među nutritivno najbogatije namirnice na planeti. To znači da mala količina nosi veliku koncentraciju hranljivih materija. Zvuči sjajno, zar ne?
Problem nastaje kada zaboravimo da kalorije i dalje postoje. Jedna šaka badema od 30 grama sadrži oko 170 kalorija. To nije mnogo kada uzmete u obzir šta dobijate zauzvrat. Ali dvije, tri ili četiri šake dnevno? Broj kalorija brzo raste.
Preporučena dnevna količina badema kreće se između 20 i 30 grama. Ako želite konkretniji broj, to je otprilike 23 do 25 komada badema. Jedna solidna šaka koju možete pojesti odjednom.
Ova količina pruža dovoljno hranljivih materija bez rizika od prekomjernog kalorijskog unosa. Istovremeno, omogućava vam da iskoristite sve prednosti koje ovi orašasti plodovi nude.
Šta se dešava kada pojedete preporučenu dozu?
Tih 30 grama donosi impresivan sastav. Govorimo o 6 grama proteina, 3,5 grama vlakana i 9 grama zdravih nezasićenih masti. Tu su i vitamin E, magnezijum, fosfor i bakar u značajnim količinama.
Proteini iz badema predstavljaju odličan izvor za vegetarijance i vegane. Na 100 grama badema dolazi čak 20 grama proteina. To nije zanemarljivo kada planirate dnevni unos ovog važnog makronutrijenta.
Vlakna pomažu u regulaciji varenja i održavanju sitosti. Zašto je to bitno? Zato što sitost direktno utiče na to koliko ćete jesti tokom ostatka dana. Jedna šaka badema između obroka može vas spasiti od impulsivnog posezanja za nezdravim grickalicama.
Optimalni dnevni unos prema različitim ciljevima
Različiti ljudi imaju različite potrebe. Osoba koja želi da smrša neće imati iste zahtjeve kao sportista koji gradi mišićnu masu.
Za održavanje opšteg zdravlja, 20 do 30 grama dnevno predstavlja zlatnu sredinu. Ova količina pruža zaštitu srcu, podržava moždane funkcije i održava stabilan nivo šećera u krvi.
Za one koji aktivno vježbaju i žele dodatni izvor proteina, gornja granica od 30 do 50 grama može biti prihvatljiva. Ali ovdje treba biti oprezan. Veći unos zahtijeva prilagođavanje ostatka ishrane kako bi se izbjegao višak kalorija.
Ljudi koji kontrolišu tjelesnu težinu trebalo bi da se drže donje granice od 20 grama. Paradoksalno, bademi zapravo pomažu u mršavljenju uprkos visokoj kalorijskoj gustini. Tajna leži u sitosti koju pružaju i stabilizaciji nivoa šećera u krvi.
Kako bademi utiču na vaše srce?
Zdravlje srca nije nešto o čemu mladi ljudi često razmišljaju. A trebalo bi.
Mononezasićene masne kiseline u bademima direktno utiču na smanjenje lošeg LDL holesterola. Istovremeno, povećavaju nivo dobrog HDL holesterola. Ova kombinacija predstavlja recept za zdravije krvne sudove i manji rizik od kardiovaskularnih oboljenja.
Redovna konzumacija badema može smanjiti rizik od srčanog udara. Nije riječ o čarobnom lijeku, već o dosljednoj navici koja vremenom donosi rezultate. Kao i sa svim stvarima u životu, dosljednost pobjeđuje intenzitet.
Antioksidansi prisutni u bademima dodatno doprinose zaštiti srca smanjenjem upale u tijelu. Hronična upala predstavlja tihog ubicu koji stoji iza mnogih savremenih bolesti.
Moždane funkcije i pamćenje
Vaš mozak čini samo dva odsto tjelesne mase, ali troši 20 odsto ukupne energije. Logično je da su mu potrebne vrhunske namirnice za optimalno funkcionisanje.
Vitamin E iz badema ima zaštitni efekat na kognitivne funkcije. Istraživanja sugerišu da redovna konzumacija može poboljšati pamćenje i koncentraciju. Za studente koji se pripremaju za ispite ili profesionalce koji rade zahtjevne mentalne poslove, ovo nije zanemarljiva informacija.
Dugoročno, adekvatan unos nutrijenata iz badema može smanjiti rizik od neurodegenerativnih bolesti poput Alchajmerove bolesti. Naravno, bademi nijesu lijek. Ali kao dio uravnotežene ishrane, doprinose zdravlju mozga na više nivoa.
Praktični načini uključivanja u svakodnevnu ishranu
Teorija je jedno. Praksa je nešto sasvim drugo.
Najjednostavniji način jeste da bademe jedete kao užinu. Jedna šaka između doručka i ručka ili između ručka i večere drži vas sitim i fokusiranim. Bez komplikacija, bez pripreme, bez prljanja sudova.
Dodavanje badema u salate unosi hrskavost i dodatne hranljive materije u obrok koji može biti dosadan. Sjeckani bademi transformišu običnu zelenu salatu u nešto što pruža zadovoljstvo.
Za ljubitelje smutija (smoothie), šaka badema daje gustinu i bogatstvo ukusa. Kombinacija badema, banane i malo meda stvara energetski napitak koji može zamijeniti doručak u žurbi.
Bademovo brašno otvara nove mogućnosti za one koji peku. Bezglutensko je, niskokalorično u poređenju sa bijelim brašnom i bogato proteinima. Palačinke od bademovog brašna nijesu samo zdrave, već i ukusne.
Bademovo mlijeko predstavlja alternativu za one koji ne tolerišu laktozu ili jednostavno žele da smanje unos životinjskih proizvoda. Može se koristiti u kafi, u žitaricama ili kao samostalan napitak.
Slatki protiv gorkih badema
Većina badema koje kupujete u prodavnicama jesu slatki bademi. To je vrsta koja se jede sirova, pečena ili u prerađenom obliku.
Gorki bademi imaju sasvim drugačiju priču. Sadrže amigdalin, supstancu koja može biti toksična u većim količinama. Zbog toga se gorki bademi ne konzumiraju sirovi. Koriste se u prerađenom obliku, najčešće za proizvodnju bademovog ulja ili ekstrakta za aromu.
Kada kupujete bademe za svakodnevnu ishranu, ne morate brinuti o ovoj razlici. Slatki bademi dominiraju tržištem i potpuno su bezbjedni u preporučenim količinama.
Šta ako prekoračite preporučenu dozu?
Povremeno prekoračenje nije katastrofa. Tijelo ima sposobnost da se nosi sa varijacijama u unosu hrane.
Problem nastaje kada prekoračenje postane pravilo. Redovno konzumiranje 100 ili više grama badema dnevno donosi višak kalorija koji se akumulira tokom vremena. Rezultat može biti neželjeno povećanje tjelesne težine, što poništava mnoge zdravstvene prednosti.
Bademi su bogati oksalatima, supstancama koje u prevelikim količinama mogu doprinijeti formiranju kamena u bubregu kod osjetljivih osoba. Ovo nije razlog za izbjegavanje badema, već za poštovanje preporučenih doza.
Digestivne smetnje poput nadimanja mogu se javiti kod osoba koje naglo povećaju unos vlakana. Ako do sada nijeste jeli bademe redovno, počnite postepeno. Dajte svom tijelu vremena da se prilagodi.
Kvalitet badema i način čuvanja
Svi bademi nijesu isti. Kvalitet varira u zavisnosti od porijekla, načina uzgoja i obrade.
Sirovi bademi zadržavaju najviše hranljivih materija. Pečeni bademi imaju intenzivniji ukus, ali visoka temperatura može smanjiti sadržaj nekih vitamina. Blanširani bademi bez kožice izgledaju ljepše, ali kožica sadrži značajnu količinu antioksidanasa.
Čuvajte bademe na hladnom i suvom mjestu. Izloženost vlazi i toploti ubrzava kvarenje i gubitak hranljivih vrijednosti. Zatvorena posuda u frižideru produžava svježinu na nekoliko mjeseci.
Vrijeme konzumacije
Kada jedete bademe može biti jednako važno kao i koliko ih jedete.
Jutarnji unos daje energiju za početak dana. Bademi kao dio doručka stabilizuju nivo šećera u krvi i smanjuju vjerovatnoću pada energije sredinom prijepodneva.
Popodnevna užina od badema sprečava pretjerano prejedanje za večeru. Sitost koju pružaju traje satima zahvaljujući kombinaciji proteina, masti i vlakana.
Večernja konzumacija nije zabranjena, ali imajte na umu da masti iz badema zahtijevaju vrijeme za varenje. Jedenje neposredno prije spavanja može uticati na kvalitet sna kod nekih ljudi.
Preporučeno
Bademi predstavljaju jednu od najjednostavnijih i najefikasnijih promjena koje možete napraviti u svojoj ishrani. Između 20 i 30 grama dnevno pruža optimalan balans između nutrijenata i kalorija. Ni više ni manje nije potrebno za izvlačenje maksimuma iz ovog prirodnog energetskog paketa. Vaša jedina obaveza je da ih kupite i počnete da jedete.
Video