Ako postoji nešto što je sigurno za ljevake, to je da ih je znatno manje od dešnjaka. Ali koliko je svjetske populacije zapravo ljevoruko? Naučne studije davale su različite odgovore na ovo pitanje, u rasponu od manje od 3 posto do više od 15 posto. Ova široka varijacija vjerovatno je posljedica dva faktora: kulturnih učinaka i malih uzoraka studija.
Većina naučnih studija provodi se samo kod ljudi iz jedne zemlje. No, pokazalo se da zemlja u kojoj se podaci prikupljaju može imati ogroman uticaj na rezultate.
Ljevorukost je negdje tabu
To vjerovatno odražava da neka društva imaju društvene tabue koji mogu uključivati (zlo)upotrebu lijeve ruke za pisanje ili jelo te je u njima znatno niža stopa ljevaka, a u djetinjstvu se vrši pritisak na djecu da pišu desnom rukom.
Takvi pojedinci odrastu u funkcionalne dešnjake, odnosno primarna im je lijeva ruka u svakodnevnim radnjama, no desnom pišu, piše Psychology Today.
Tim istraživača predvođen grčkom naučnicom Mariettom Papadatou-Pastou s Nacionalnog i Kapodistrijskog sveučilišta u Ateni sproveo je najveću ikad globalnu studiju o ljevorukima koja je objavljena u časopisu Psychological Bulletin.
Sveukupno, više od 2,3 miliona pojedinaca bilo je uključeno u studiju, a otkriveno je kako je ljevorukih između 9,3 posto i 18,1 posto, s globalnim prosjekom od 10,6 posto.
S obzirom na ove nove rezultate, koliko je ljudi na svijetu ljevoruko? Od marta 2020. godine, ukupna svjetska populacija procjenjuje se na oko 7,8 milijardi ljudi, a 10,6 posto od toga bilo bi gotovo 827 miliona ljudi.
Zašto je manje ljevaka?
Paleontolozi su utvrdili da je odnos od 1:10 kod ljudi bio prisutan već kod neandertalaca, što istina ograničava taj podatak u smislu gornje granice u prošlosti, ali ne pomaže ništa više od toga jer je među genima kandidata za nositelja te osobine čak 40-ak.
Osim toga naučnicima zasad ostaje još samo da se zabavljaju uočavanjem tog istog odnosa sisanja palca od 1:10 kod fetusa u maternici, te praćenja učestalosti nekih pojava kod ljevaka.
Sve teorije o tome da su ljevaci problematičniji ili kreativniji od dešnjaka, statističkim pregledavanjem pokazuju da nemaju nikakvog uporišta. Jednako su pametni ili glupi, kreativni ili dosadni, ne stoje čak niti poveznice s ADHD-om ili umjetničkim sklonostima.
Preporučeno
O razlici u inteligenciji apsolutno nema govora. Svi ti slučajevi u ukupnoj statistici zapravo se gube u velikim brojevima, pa gube na važnosti. Konačan odgovor zašto je dešnjaka deset puta više, čovječanstvo još uvijek ne zna, piše BBC.
Video