Najnovije israživanje je kašnjenje predstavilo kao optimizam koji ljudi imaju i koji usmjeravaju u pravcu sposobnosti da završe sve stvari koje su zacrtali za jako kratko vrieme. Zbog toga su srećniji i zdraviji. Evo kako su to dokazali.

Rezultati istraživanja koje je sproveo tim istraživača s Harvarda pokazali su da su ljudi koji uvijek kasne srećniji i zdraviji Istraživači s Harvarda tvrde da ljudi koji su skloni kašnjenju imaju tendenciju da žive duže, pa samim tim i da budu u boljem raspoloženju.

Razlog kašnjenja ljudi uglavnom nije zloba, niti neka loša namjera, već optimizam i visok nivo entuzijazma.

– Mnogi ljudi koji kasne su optimistični i nerealni i to utiče na njihovu percepciju vremena. Zbog preoptimističnog rasporeda mnogi ljudi hronično kasne i vjeruju da je moguće da stignu da završe sve obaveze čak i kada to nije tako – rekla je Dijana Delonko, autor knjiga iz serije “Never Late Again”.

Džastin Kreg, psiholog s univerziteta u Njujorku, takođe smatra da je potcjenjivanje vremena koje je potrebno za završavanje svih obaveza razlog kašnjenja ljudi.

Istraživači s Harvarda kažu da biti optimističan ustvari znači znači biti srećniji.

– Optimistični ljudi se uvijek fokusiraju na pozitivnu stranu stvari, a to podrazumijeva produktivniji, kreativniji i opušteniji život – kažu stručnjaci.

Osim toga, rezultati ove studije pokazali su da optimistične osobe, zbog opuštenijeg načina života, doživaljavaju manje stresa. Sve to umanjuje šanse za povišen krvni pritisak i bolesti srca.

Ipak, naučnici naglašavaju da kašnjenje nije društveno prihvatljivo i savjetuju da bar pokušate da dođete na vrijeme na posao ili neki sastanak.