Video
Publika Minju Subotu, koga skoro niko više ne zove po imenu datom na rođenju Milan, najviše pamti po voditeljskoj ulozi u nepravaziđenom Muzičkom toboganu. Međutim, njegova karijera je mnogo šira i traje skoro šest decenija. On je i poducent, kompozitor, pjevač, izuzetan fotograf. U razgovoru za “Vijesti otkriva da se njegove aktivnosti, iako je u osmoj deceniji, nijesu smanjile, već možda i povećale.
Preporučeno
“Radim samo ono što volim. To stvaralaštvo za djecu koje decenijama traje je dio ne samo mene nego i mojih kolega pjesnika, kompozitora. Kada se osvrnemo vidimo da smo stvorili divan opus dječijih pjesama na kojima i Evropa može da nam pozavidi. To su pjesme komponovane na stihove naših najboljih pjesnika. Djeca u vrtićima već nauče te pjesme, a stihove nađu u čitankama kad dođu u školu. Krug se divno zatvorio. Ne znam gdje to još postoji. Dobro bi bilo da svaka evropska zemlja ima tako nešto”, smatra Subota.
Ne bi pjesme koje je pjevao i komponovao, prema njegovim riječima, bile dobre i lijepe da “stihovi nijesu čarobni.
“Mnogi kažu: ‘Kako to da nema novih pjesama?’. Pa pjesnici se ne rađaju svaki dan, posebno ne oni koji pišu takve stihove. Ima mladih koji idu naprijed, ali oni treba da uđu u duh djeteta kao što su ušli Dragan Radulović, Ršum (Ljubivoje Ršumović), Dobrica Erić, Pero Zubac, Mika Antić”, kaže Subota.
Rođeni Sarajlija, sa diplomom inženjera elektrotehnike, komponovao je brojne dječije, kao i pjesme zabavne muzike i šansone, a kao TV autor i voditelj realizovao je serije o kojima se i danas priča, poput “Igre bez granica, “Od glave do pete, “Željoteka, “Dete je čovek važan. Njegov “Muzički tobogan emitovan je 18 godina i predstavlja rekordnu seriju po gledanosti i popularnosti u TV programu bivše Jugoslavije.
“Gdje god odem u zemlje bivše Jugoslavije primaju me kao najrođenijeg jer to stvaralaštvo, taj ‘Tobogan’ i te pjesme, stvorile su neraskidive mostove među generacijama“, ponosan je on.
Jedan je od osnivača festivala “Beogradsko proljeće” koji je podstalcao osnivanje brojnih festivala pjesama za djecu širom ondašnje Jugoslavije. Zajedno sa Mićom Orlovićem i Đuzom Stojiijkovicem vodio je prvi kviz Televizije Beograd, scenarista je i jedan od pokretača najvećeg putujućeg festivala u ondašnjoj Jugoslaviji “Pesme leta”. Kao TV autor i voditelj realizovao je više od 300 emisija za djecu koje su emitovane na nacionalnoj mreži Jugoslavije i Srbije.
“Veoma sam srećan čovjek. Kolege i ja sve što smo stvarali, stvarali smo sa entuzijazmom, sa velikim zadovoljstvom. Ni Jovanu Adamovu, ni Ršumu, ni Draganu Raduloviću, Draganu Lukiću, to nije bio biznis, posao. To je bila misija i zadovoljstvo. Nijesmo se obogatili i ne treba, ali imamo dovoljno. S druge strane veoma smo bogati jer su generacije odrastale i odrastaju uz naše pjesme. Radulović je pravio takve emisije da, kada ih danas pogledate, možete samo da plačete. To je mogao samo on”, kazao je dobitnik mnogih priznanja.
Djeci danas, smatra, fali više osmišljenih vanškolskih aktivnosti:
“Sagradili smo velike sale u školama i tu popodne penzioneri igraju fudbal. Zašto ne bi mladi profesori, za plate, držali djeci besplatno košarku, odbojku, a ne da se u tim školama prave škole sporta koje roditelji plaćaju. Ne treba zaboraviti da su veliki pjesnici, urednici današnjih listova, izrasli iz literarnih sekcija, slikari iz likovnih sekcija. To našoj djeci nedostaje, taj društveni život. Promijenilo se vrijeme. Oni se danas ne druže, već se dopisuju preko telefona, intemeta. To nije društveni život. To je otuđenje i na tome treba odmah poraditi”, kaže Subota.
Javnost je manje upoznata sa činjenicom da je Minja i odličan fotograf i da je na tom polju takođe dobio broj ne nagrade. Fotografsko obrazovanje usavršio je u Francuskoj i stekao diplomu francuskog majstora fotografije, a ima i američku diplomu prestižne “Fejmous fotografer skul”. Kao zaljubljenik u fotografiju ima i vrijednu kolekciju od oko 150 fotoaparata.
Mi smo bogati: Znali smo da volimo, patimo i da se nadamo
Sebe smatra netipičnim penzionerom, jer umjetnici i ne mogu biti klasični penzioneri, a ima savjet za sve one koji su završili sa radnim vijekom, posebno za dame.
“Damama poručujem da se svakog dana ujutro dotjeraju, našminkaju, kao da idu na posao, da izađu, prošetaju. Sada sam snimio divnu pjesmu na stihove Duška Trifunovića Zove se ‘Susret, uz poruku za moju ludu i vječno mladu generaciju. Rekao sam im da ne smiju da se predaju i da im se nikada ne učini da je nestalo romantike i ljubavi. Mladi mogu i danas da uče od nas kako se pišu najljepši ljubavni stihovi i kako se komponuje i pjevaju pjesme o ljubavi koje postaju vječite. A vi ne brinite. Mi smo bogati. Znali smo da volimo, patimo i da se nadamo”, poručio je Subota.
Današnja takmičenja treba zabraniti
Protivnik je današnjih muzičkih takmičenja za djecu, jer smatra da se najmlađi moraju takmičiti u svojoj sredini, u svom okruženju.
“Djeca treba da se takmiče u svom okruženju i ambijentu. To je pedagoški i to treba njegovati. Ne vjerujem da će ova današnja takmičenja potrajati. Čudi me da ministarstva prosvjete i kulture ne intervenišu, jer je to nepedagoški. Kako možete dijete izvesti na pozornicu pred milionski auditorijum, gdje ga žiri kritikuje? Šta je ono skrivilo da izađe na taj podijum, u emisiji u večernjim satima. Sve je to nedopustivo, štetno za djecu i njihovo odrastanje i vaspitanje i takve stvari treba, ne ukinuti, nego zabraniti. Prosvjeta i resorna ministarstva treba da reaguju. Oni treba da se brinu o vaspitanju djece u svakom pogledu, ne samo u školi. Njihova dužnost je da se uvijek brinu o djeci”, smatra on.
