Narodni običaji za Badnji dan: Ne valja na Badnje veče zaspati dok badnjak ne pregori

Nadnji dan je najbogatiji hrišćanski praznik što se tiče naših narodnih vjerovanja i običaja. Većina badnjih i božićnih običaja utemeljena je na saznanju da tih dana počinje nova godina i na vjerovanju da se baš tada odlučuje o sudbini kuće i ukućana u narednom jednogodišnjem periodu.

Još prije izlaska sunca na Božić se odlazilo na bunar, po takozvanu nenačetu vodu. Od te vode, kojoj su se pripisivala magijska svojstva, prvo se odlivalo za miješenje česnice, zatim za umivanje ukućana, a potom su nalivana i sva jela za božićni ručak. U narodu se vjerovalo da “nenačeta” voda ima i isceliteljsku moć.

Postoji vjerovanje da je dobro za Božić započeti neki posao, jer bi ukućani i domaćinstvo bili napredni i bogati tokom čitave godine. Započinjanje posla bilo je simbolično, a posebno se počinjao posao koji prethodne godine nije išao od ruke ne bi li od Božića krenulo na bolje.

Na Badnji dan se ništa ne pozajmljuje iz kuće, a ako je šta ranije pozajmljeno, to se traži natrag, jer se ne valja da ono što pripada kući bude van nje na Božić.

Na ovaj dan žene bi trebalo da zaklapaju grebene, jer će se tako zverima zatvoriti usta.

Na Badnji dan i Božić ne valja da se vatra na ognjištu raspiruje duvanjem, da vetar ne bi otresao pšenicu i da se stoka ne nadima od trave. Umjesto duvanja, vatra se raspiruje lisnatim granama.

Kada ukućani poležu, baba ili neka druga starija žena zabode nož u vrata iznutra ili stavi glogov kolac iza vata i na njega obesi malo luka da bi se ukućani sačuvali od uroka, veštica i nečistih sila.

U pojedinim mjestima, dio pepela koji je nastao od badnjaka se čuva da bi ga pomiješanog sa vodom pili protiv glavobolje ili kao zaštita životinja od besnila.

Na Badnji dan kada se svi poslovi završe, rastopi se u jednoj većoj šerpi ili tiganju mast, pa se u njoj ogledaju svi ukućani. Ko ne vidi svoju glavu, taj će dogodine umrijeti.

U nekim ovčarskim krajevima, čobanin na Badnji dan nosi pod jezikom kamičak, jer će se vuku tako skameniti vilice ako se približi stadu, pa neće moći da kolje ovce.

Ne valja na Badnje veče zaspati dok badnjak ne pregori, jer će ukućani umirati bez predžnaka ili neviđeno.