Učesnici istraživanja koji su izbjegavali kasne večernje obroke zabilježili su mjerljiva poboljšanja u nizu zdravstvenih pokazatelja, od krvnog pritiska do nivoa šećera u krvi, i to bez ikakvih promjena u vrsti ili količini hrane koju su jeli.

Nova studija sugeriše da tempiranje obroka, a posebno izbjegavanje hrane tri sata prije spavanja, može značajno unaprijediti kardiovaskularno i metaboličko zdravlje, piše Food & Wine.

Vrijeme obroka važnije od sadržaja tanjira

Iako se savjeti o zdravoj ishrani najčešće odnose na to šta stavljamo na tanjir, sve veći broj istraživanja pokazuje da je vrijeme obroka podjednako važno. U februaru su naučnici sa Northwestern Medicine objavili u časopisu Arteriosclerosis, Thrombosis, and Vascular Biology rezultate studije koja je istraživala kako usklađivanje noćnog posta sa prirodnim ciklusom spavanja i budnosti utiče na zdravlje. Cilj je bio da se provjeri može li se, bez promjene kalorijskog unosa, poboljšati ključne pokazatelje zdravlja srca i metabolizma.

Povezani članci

Život

Čaša dnevno može biti veoma korisna: Svojstva soka od pomorandže koja će vas iznenaditi

Život

Pet grešaka koje mnogi prave poslije jela

Život

Tri zdrava razloga za šetnju poslije večere

Tok istraživanja

Istraživački tim okupio je 39 dobrovoljaca starosti od 36 do 75 godina, koji su imali prekomjernu tjelesnu težinu ili gojaznost, kao i povišen rizik od kardiometaboličkih bolesti. Učesnici su podijeljeni u dvije grupe. Prva je pratila protokol produženog noćnog posta, što je značilo da su morali da izbjegavaju hranu tri sata prije spavanja. Kontrolna grupa zadržala je svoje uobičajene navike. Obje grupe su takođe prigušivale svjetla tri sata prije odlaska na spavanje.

Značajna poboljšanja za zdravlje srca

Nakon sedam i po nedjelja, tim je utvrdio da su učesnici iz grupe sa produženim postom imali niži noćni krvni pritisak, pravilniji srčani ritam tokom spavanja i bolju kontrolu šećera u krvi tokom dana. Ipak, intervencija nije pokazala poboljšanje u ukupnoj osjetljivosti na insulin. Konkretno, krvni pritisak im se snizio za 3,5 odsto, a broj otkucaja srca za 5 odsto, što su istraživači ocijenili kao “važan znak kardiovaskularnog zdravlja”. Takođe su pokazali snažniji dnevno-noćni obrazac srčanog ritma, što je povezano sa boljim zdravljem srca.

“Usklađivanje perioda posta sa prirodnim ritmovima budnosti i spavanja može poboljšati koordinaciju između srca, metabolizma i sna, što zajedno štiti kardiovaskularno zdravlje”, izjavila je dr Danijela Grimaldi, glavna autorka studije i vanredna profesorka neurologije na Medicinskom fakultetu Fajnberg Univerziteta Nortvestern.

Praktična strategija dostupna svima

Istraživači su naglasili da su se učesnici pridržavali protokola u čak 90 odsto slučajeva, što pokazuje da je ovakav pristup izvodljiv i u svakodnevnom životu. Dodali su da bi ovo mogla biti efikasna “nefarmakološka strategija za poboljšanje kardiometaboličkog zdravlja”.

“Nije važno samo koliko i šta jedete, već i kada jedete u odnosu na to kada spavate. To je ključno za fiziološke koristi koje donosi vremenski ograničen unos hrane”, zaključila je dr Filis Zi, dopisna autorka studije.