Video
Premda su police supermarketa pune bezglutenskih proizvoda, djeca bi trebalo da ih konzumiraju samo ako pate od intolerancije na gluten, preciznije od autoimune bolesti celijakije, ističu ljekari iz Njemačkog udruženja pedijatara.
Celijakija je hronična bolest koju karakteriše intolerancija na gluten, sastavni dio velikog broja namirnica koje koristimo u svakodnevnoj ishrani. Pojavljuje se kao hronična upalna bolest crijeva, koja se često javlja upravo kod najmlađih.
Kod ovakve dijagnoze uvođenje bezglutenske ishrane je nužno, ali kod zdrave djece joj ne treba pribjegavati kako ne bi došlo do manjkanja ostalih nutrijenata važnih za normalan rast i razvoj djeteta, poručuju iz organizacije.
Hrana bez glutena često sadrži više masnoća, šećera i soli, a manje vitamina B, gvožđa i folne kiseline, kao i ostalih važnih nutrijenata. Zbog toga ishrana djece koja ne pate od celijakije, bazirana samo na takvim proizvodima, može da rezultuje nuspojavama, poput gojaznosti.
Osam vitamina skupa B omogućava tijelu da dobije energiju iz hrane koju unosimo u organizam, istovremeno ga podstičući da proizvodi crijvena krvna zrnca koja raznose kiseonik po tijelu. Folna kiselina naročito je važna kod trudnica jer spriječava rađanje djece s defektnim genom.
Svi oni koji konzumiraju bezglutenske proizvode bez pravog razloga, pri tome konzumiraju i manje vlakana važnih za pravilnu probavu, upozoravaju njemački pedijatri. Oni ističu da izbjacivanje glutena iz ishrane djeteta koje nema simptome celijakije ne mora nužno imati pozitivan učinak.
Podsjećaju da je gluten mješavina dvije vrste proteina – glutenina i prolamina, kao i da ga najčešće nalazimo u žitaricama poput pšenice, raži i ječma, kao i kod mnogo hrane za koju i ne znamo da sadrži gluten, poput začina za salatu, krem supe, soja sosa i piva.
Preporučeno
