Video
Ovaj novi pogled na ljubavne odnose posljednjih mjeseci dobio je i svoje ime na društvenim mrežama – solo-maxxing.
Riječ je o trendu koji je posebno popularan među pripadnicima generacije Z i milenijalcima, a opisuje odluku da se ne traga aktivno za partnerom i da se period bez veze posmatra kao vrijedan, ispunjen i kvalitetan dio života. Umjesto da energiju ulažu u potragu za ljubavlju, zagovornici solo-maksinga fokusiraju se na lični razvoj, karijeru, prijateljstva, hobije i mentalno zdravlje, piše Psychology Today.
Solo-maksing je dio šireg internet fenomena poznatog kao „maxxing”, koji se posljednjih godina koristi za različite trendove koji podstiču unapređenje određenih aspekata života, od fizičkog izgleda i kondicije do produktivnosti i ishrane.
Za razliku od trendova poput „looksmaxxinga”, koji su usmjereni na spoljašnji izgled, solo-maxxing stavlja akcenat na ličnu slobodu, unutrašnji mir i nezavisnost.
Umor od aplikacija za upoznavanje
Jedan od razloga zbog kojih je ovaj trend privukao pažnju jeste i ekonomska realnost. Inflacija je povećala troškove života, a samim tim i troškove izlazaka i upoznavanja. Večera, piće, prevoz i drugi troškovi sastanaka za mnoge mlade predstavljaju značajan izdatak. Zbog toga dio njih otvoreno priznaje da im je intenzivno „dejtovanje” postalo i finansijski i emotivno iscrpljujuće.
Mnogi mladi danas osjećaju zasićenost aplikacijama za upoznavanje, poput Tindera. Poslije godina beskrajnog prevlačenja profila, dopisivanja i kratkotrajnih poznanstava, sve je više onih koji smatraju da su aplikacije pretvorile odnose u nešto površno i lako zamjenljivo.
Dodatni problem je to što algoritmi često favorizuju određene profile, najčešće one sa atraktivnijim fotografijama ili boljim vještinama samopromocije. Zbog toga mnogi vjeruju da takve platforme ne pružaju dovoljno autentičan način upoznavanja ljudi.
@user5967274983 ♬ peace – Taylor Swift
Mir umjesto drame
Pristalice solo-maksinga često ističu i emocionalne razloge. Smatraju da im samački život donosi više mira, manje stresa i veću kontrolu nad sopstvenim vremenom.
Loša ili nezdrava veza može da bude izvor svakodnevnih konflikata, nesigurnosti i emocionalne iscrpljenosti. Nasuprot tome, vrijeme provedeno u samoći može da omogući veći fokus na lične ciljeve, obrazovanje, posao, zdravlje i kvalitetne prijateljske odnose.
Nije slučajno što se istovremeno pojavljuju i drugi trendovi koji promovišu opuštenije i spontanije odnose, bez velikih očekivanja i nepotrebnog pritiska. Mlađe generacije sve češće traže odnose koji donose osjećaj sigurnosti i autentičnosti, a ne dodatni stres.
Samoća nije isto što i usamljenost
Psiholozi, ipak, podsjećaju da postoji važna razlika između samoće i usamljenosti. Vrijeme koje osoba dobrovoljno provodi sama može da bude dragocjeno za odmor, kreativnost i lični razvoj. Usamljenost je, s druge strane, osjećaj izolovanosti i nezadovoljstva društvenim odnosima, koji može negativno da utiče na mentalno zdravlje.
Zbog toga solo-maksing nije univerzalno rješenje za svakoga. Ako iza povlačenja iz odnosa stoje strah od bliskosti, razočaranja ili emotivne povrede, samački život može da postane način izbjegavanja problema umjesto njihovog prevazilaženja.
Iako na prvi pogled djeluje kao još jedna prolazna internet moda, ovaj trend među mladima, zapravo, odražava šire društvene promjene.
Mlađe generacije odrastale su uz društvene mreže, pandemiju, ekonomsku neizvjesnost i stalni pritisak da budu uspješne u svim oblastima života. U takvom okruženju sve više ljudi preispituje tradicionalnu ideju da sreća nužno podrazumijeva brak ili dugoročnu vezu.
Preporučeno
To ne znači da su mladi odustali od ljubavi. Naprotiv, mnogi su postali oprezniji i selektivniji kada je riječ o izboru partnera. Umjesto da ulaze u vezu po svaku cijenu, žele najprije da izgrade kvalitetan odnos sa sobom.
