Video
Američka kongresmenka Aleksandrija Okasio-Kortez nedavno je otkrila da je u 36. godini započela proces zamrzavanja jajnih ćelija, pridruživši se sve većem broju žena koje na ovaj način pokušavaju da sačuvaju mogućnost biološkog majčinstva za kasnije.
O svojoj odluci otvoreno je govorila na društvenim mrežama, objasnivši da joj ona daje veći osjećaj kontrole nad sopstvenim životom.
Demokratkinja Okasio-Kortez, poznata i kao AOC, nije otkrila da li planira da ima djecu niti kada bi se to moglo dogoditi. Kazala je, međutim, da je o zamrzavanju jajnih ćelija dugo razmišljala i da je za postupak štedjela novac jer ga njeno zdravstveno osiguranje ne pokriva.
Svoje iskustvo odlučila je da podijeli i zato što smatra da se o reproduktivnom zdravlju žena još uvijek ne govori dovoljno otvoreno, piše CNN.
Njena odluka dolazi u trenutku kada zamrzavanje jajnih ćelija više nije rijetkost. Broj žena koje se odlučuju na ovaj postupak poslednjih godina snažno je porastao, podstaknut napretkom tehnologije, ali i činjenicom da mnoge odlažu majčinstvo zbog obrazovanja, karijere, finansijske situacije, zdravstvenih razloga ili jednostavno zato što još nisu pronašle partnera sa kojim žele da zasnuju porodicu.
Ali šta zapravo znači zamrznuti jajne ćelije i koliko se time zaista može “zaustaviti biološki sat”?
ŠTA JE ZAMRZAVANJE JAJNIH ĆELIJA?
Stručni naziv postupka je krioprezervacija oocita, a riječ je o etabliranoj metodi očuvanja plodnosti. Jajnici se najprije hormonski stimulišu kako bi tokom jednog ciklusa sazrelo više jajnih ćelija, nakon čega se one vade i zamrzavaju za eventualnu upotrebu u budućnosti, prenosi Tportal.
Za razliku od muškaraca, žene se rađaju sa zalihom jajnih ćelija koja se tokom života postepeno smanjuje. Američko društvo za reproduktivnu medicinu (ASRM) navodi da ih pri rođenju ima oko jedan do dva miliona, a do puberteta ostaje ih približno pola miliona. S godinama se smanjuje ne samo njihov broj nego i kvalitet, naročito u kasnijim reproduktivnim godinama.
Upravo je zato starost u trenutku zamrzavanja jedan od najvažnijih faktora budućeg uspjeha.
Jednostavno pravilo glasi – ranije zamrznute jajne ćelije po pravilu imaju bolji reproduktivni potencijal. Biološka plodnost najviša je prije 30. godine, a ASRM navodi da planirano zamrzavanje jajnih ćelija najbolje rezultate uglavnom daje ženama u dvadesetim i ranim tridesetim godinama i da se najčešće preporučuje prije 38. godine.
To, naravno, ne znači da je nakon 35. godine postupak besmislen. Međutim, sa godinama je obično potrebno prikupiti više jajnih ćelija kako bi se povećala vjerovatnoća budućeg uspjeha.
Prije odluke ljekar zato procjenjuje individualnu situaciju – zdravstvenu istoriju, hormonalne nalaze i rezervu jajnika – i na osnovu toga razgovara sa pacijentkinjom o realnim izgledima.
KAKO IZGLEDA POSTUPAK?
Sam proces liči na prvu fazu postupka vantjelesne oplodnje. Žena otprilike 10 do 12 dana svakodnevno prima hormonske injekcije kojima se podstiče sazrijevanje većeg broja jajnih ćelija. Za to vrijeme ljekari ultrazvukom i analizama krvi prate reakciju jajnika.
Kada su folikuli spremni, slijedi završna injekcija za sazrijevanje jajnih ćelija, a potom njihovo vađenje. Riječ je o kratkom ambulantnom zahvatu koji, prema ASRM-u, najčešće traje između 15 i 30 minuta i izvodi se uz anesteziju.
Zrele jajne ćelije zatim se zamrzavaju postupkom vitrifikacije, odnosno veoma brzog zamrzavanja, i čuvaju za buduću upotrebu.
Ovo je možda i najvažnija činjenica za svaku ženu koja razmišlja o postupku: zamrznute jajne ćelije nisu garancija buduće trudnoće.
Nije svaka izvađena ćelija zrela, neće svaka preživjeti odmrzavanje, neće se svaka uspješno oploditi niti će se iz svake razviti embrion sposoban da dovede do trudnoće i rođenja djeteta.
Prema podacima ASRM-a, vjerovatnoća da pojedina zamrznuta jajna ćelija na kraju rezultira rođenjem djeteta procjenjuje se na oko dva do 12 odsto, a rezultat u velikoj mjeri zavisi od starosti žene u trenutku zamrzavanja i ukupnog broja sačuvanih jajnih ćelija.
Zbog toga stručnjaci upozoravaju da postupak ne treba posmatrati kao sigurnu “polisu osiguranja”, već kao način povećavanja budućih reproduktivnih mogućnosti.
ZAŠTO SE SVE VIŠE ŽENA ODLUČUJE NA OVAJ KORAK?
Razlozi su veoma lični. Neke žene žele najprije da izgrade karijeru ili postignu finansijsku sigurnost, druge nisu pronašle partnera sa kojim žele da imaju djecu, a kod nekih postoje zdravstveni razlozi zbog kojih bi plodnost u budućnosti mogla biti ugrožena.
AOC je svoju odluku opisala upravo kroz osjećaj veće kontrole nad sopstvenim životom. Otvoreno je pokazala i dio procesa, uključujući primanje hormonskih injekcija, želeći da smanji stigmu i približi ženama iskustvo o kojem se donedavno uglavnom govorilo iza zatvorenih vrata.
Preporučeno
