Istraživači sa Medicinskog univerziteta u Čongkingu analizirali su zdravstvene podatke iz 204 zemlje za period od 1990. do 2023. godine kako bi procijenili kako se mijenjao teret neplodnosti među ženama starosti od 35 do 49 godina.

Rezultati pokazuju da stopa neplodnosti kontinuirano raste od 1990. godine – sa oko 6.001 slučaja na 100.000 žena porasla je na 6.907 slučajeva na 100.000 žena u 2023.

Žene do 49. godine često se ubrajaju u reproduktivnu dob jer neke i dalje imaju menstrualni ciklus i teoretski mogu ostati u drugom stanju. Ipak, ljekari upozoravaju da plodnost naglo opada sredinom tridesetih godina i da je do kasnih četrdesetih uglavnom veoma niska.

Najveći očekivani rast zabilježen je među ženama na mlađem kraju ove starosne grupe, pokazuju podaci objavljeni u časopisu The Lancet Obstetrics, Gynecology & Women's Health.

U istraživanju su žene podijeljene u tri starosne grupe:

od 35 do 39 godina,

od 40 do 44 godine,

od 45 do 49 godina.

Neplodnost je definisana kao nemogućnost ostvarivanja kliničke trudnoće nakon 12 mjeseci redovnih nezaštićenih seksualnih odnosa.

Najveći rast među ženama od 35 do 39 godina

Koristeći postojeće podatke za procjenu budućih trendova, istraživači su zaključili da će broj slučajeva neplodnosti rasti u sve tri starosne grupe, ali da će najveći porast biti među ženama starosti od 35 do 39 godina.

To ne znači da su žene u kasnim tridesetim sklonije neplodnosti od žena u četrdesetim, jer plodnost i dalje opada s godinama zbog smanjenja broja i kvaliteta jajnih ćelija.

Obrazovanje i karijera odlažu majčinstvo

Nalazi ukazuju da teret neplodnosti najbrže raste među ženama koje odgađaju majčinstvo do kasnih tridesetih godina, najčešće zbog obrazovanja i razvoja karijere.

Međutim, kada odluče da osnuju porodicu, njihova plodnost često je već počela da opada.

U Velikoj Britaniji, izvještaj Kancelarije za nacionalnu statistiku za 2021. godinu pokazao je da je prosječna starost majki u Engleskoj i Velsu iznosila 30,9 godina, što je najviša zabilježena vrijednost.

Riječ je o nastavku trenda koji traje još od 1973. godine, kada je prosječna starost majki bila svega 26,4 godine.

Podaci pokazuju i da je broj porođaja među ženama starijim od 40 godina bio više nego dvostruko veći nego među tinejdžerkama, dok je prije pola vijeka bilo čak devet puta više maloljetnih majki.

Stres i gojaznost utiču na plodnost

Autori studije navode da gojaznost i stres mogu imati značajan uticaj na plodnost.

Očekuje se da će i broj žena starosti od 40 do 44, kao i od 45 do 49 godina koje se suočavaju s neplodnošću nastaviti da raste, pa bi ukupan broj pogođenih žena do 2036. godine mogao dostići 79,6 miliona.

“Rast od kraja devedesetih godina poklopio se sa sve većim učešćem žena u obrazovanju i na tržištu rada, što je dovelo do odgađanja rađanja i porasta neplodnosti povezane sa starenjem”, navela je vodeća autorka studije Juanjuan Du.

Ekonomske prepreke roditeljstvu

Privremeni pad stope neplodnosti između 2006. i 2010. godine poklopio se sa globalnom finansijskom krizom, što sugeriše da ekonomska nestabilnost može uticati na vrijeme planiranja roditeljstva.

Ipak, autori smatraju da je taj pad vjerovatno posljedica manjeg broja dijagnostikovanih slučajeva zbog ekonomskih prepreka, a ne stvarnog smanjenja neplodnosti.

“Kontinuirani rast neplodnosti od 2010. godine odražava odloženo roditeljstvo, uz uticaj gojaznosti, stresa i šire dostupnosti asistirane reproduktivne tehnologije, što je omogućilo bolje otkrivanje slučajeva i produženje reproduktivnog perioda”, navode autori.

Istraživanje pokazuje da neplodnost nije samo medicinski problem, već ima i psihološke, društvene i ekonomske posljedice.

Teret neplodnosti nije izražen samo u siromašnijim državama. Podaci ukazuju na rast broja slučajeva i u razvijenim zemljama sa višim prihodima, što se dovodi u vezu sa kasnijim majčinstvom, starenjem stanovništva i promjenama reproduktivnih navika.

S druge strane, žene u zemljama sa nižim prihodima i dalje se suočavaju sa velikim preprekama jer su dijagnostika i liječenje neplodnosti često teško dostupni.

Tokom 2023. godine Istočna Azija imala je najveće regionalno opterećenje neplodnošću, dok je Australija zabilježila najmanje.

Na nivou država, najveći teret zabilježen je u Centralnoafričkoj Republici, dok je najmanji registrovan u Nepalu.

Istraživači naglašavaju da neplodnost kod žena reproduktivne dobi donosi psihološku patnju, stigmu, finansijski pritisak, probleme u partnerskim odnosima, ali i šire posljedice po starenje stanovništva i učešće radno sposobnog stanovništva.

Zbog toga smatraju da briga o plodnosti treba da bude jedan od prioriteta javnog zdravlja, uz bolje rano otkrivanje problema, širu dostupnost usluga liječenja neplodnosti i politike prilagođene potrebama i mogućnostima različitih država.