Upravo ta otpornost na lijekove čini ih posebno smrtonosnim.

Najnoviji podaci nisu ohrabrujući.

Pojava nekoliko vrsta bakterija otpornih na lijekove predstavlja ozbiljan problem za zdravstvene sisteme širom sijveta, posebno u zemljama sa srednjim i niskim prihodima.

Procjenjuje se da je bakterijska antimikrobna rezistencija (AMR) direktno odgovorna za 1,27 miliona smrtnih slučajeva na globalnom nivou u 2019. i može biti povezana sa ukupno 4,95 miliona smrtnih slučajeva, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

Razlika između otpornosti na antibiotike i otpornosti na antimikrobne lijekove

U ovom tekstu fokusiraćemo se na otpornost na antibiotike. Ali, možda ste čuli za termin antimikrobna rezistencija (AMR).

AMR se odnosi na sve vrste mikroorganizama – sitne žive organizme, koja uključuje bakterije, ali i parazite, viruse i gljivice – koji su se adaptirali da odole uobičajenim medicinskim tretmanima.
Jednostavno rečeno, lijekovi više ne djeluju kao ranije, a mi se borimo da pronađemo nove koji će liječiti bolesti.

Čak i uobičajene infekcije, poput urinarnih infekcija, mogu postati smrtonosne ako se ne liječe.

Kako SZO rangira opasne bakterije

Svjetska zdravstvena organizacija prati i rangira bakterije prema različitim kriterijumima, kao što su stopa smrtnosti, učestalost infekcija, „zdravstveni teret“ koji ne vodi smrti, trend otpornosti, prenosivost, mogućnosti prevencije, mogućnosti liječenja, dostupnost novih lekova u razvoju.

Bakterije dobijaju ocjenu po svakom kriterijumu, a zatim se rangiraju. Lista za 2024. uključuje dve desetine prioritetnih patogena.

1. Klebsijela pneumonije (klebsiella pneumoniae)

Klebsijela je vrsta bakterije koja se nalazi u crijevima i ljudskoj stolici. Može izazvati upalu pluća, infekcije krvotoka, rane ili mesta hirurških intervencija, ali i meningitis, ukoliko uđe u nervni sistem.

Može postati takozvana „superbakterija“, koja brzo se širi i postaje otporna na većinu dostupnih lijekova. Posebno je otporna na karbapenem, tzv. “antibiotik posljednjeg izbora“, koji se koristi kada svi drugi tretmani ne djeluju. Takođe je otporna na cefalosporine treće generacije.

2. Ešerihija koli (escherichia coli)

Poput Klepsijele, ešerihija koli obično se nalaze u crijevima ljudi i životinja, kao i u okolini, hrani i vodi.

Većina vrsta te bakterije je bezopasna, ali neke mogu izazvati bolesti, uključujući dijareju, urinarne infekcije, upalu pluća i sepsu. Tokom Ljetnjih olimpijskih igara 2024. u Francuskoj, primijećena je njena visoka koncentracija u rijeci Seni.

Otporna je na cefalosporine treće generacije, često prepisivani antibiotik, koji se koristi i za liječenje polno prenosivih infekcija poput gonoreje. Takođe je otporna na karbapeneme.

3. Acinetobakter baumani (acinetobacter baumannii)

Još 2012. godine istraživači su ovu bakteriju opisali kao „bakterijskog patogena u usponu“, povezanog sa infekcijama stečenim u bolnicama.

Pacijenti sa oslabljenim imunološkim sistemom, ili oni koji su hospitalizovani duže od 90 dana, imaju visok rizik od infekcije. Otporna je na karbapeneme.

4. Mikobakterijum tuberkulozis (mycobacterium tuberculosis – TB)

Ova bakterija izaziva tuberkulozu, potencijalno smrtonosnu bakterijsku infekciju pluća, zbog koje je 2023. godine preminulo 1,25 miliona ljudi, uključujući i 161.000 osoba sa HIV-om.

SZO navodi da je „TB vjerovatno ponovo postala vodeći uzrok smrti u svijetu, tri godine nakon što ju je na tom mestu zamenio kovid 19“.

Mikobakterijum tuberkulozis je otporna na rifampicin – antibiotik koji se koristi za liječenje tuberkuloze i lepre.

5. Salmonela tifi (salmonella typhi)

Salmonela tifi izaziva tifus, opasnu bolest koja ugrožava život. Najviše pogađa ljude u regionima sa lošom higijenom i nesigurnim izvorima vode i hrane, poput delova Azije, Afrike i Latinske Amerike.

CDC procjenjuje da godišnje ima oko devet miliona slučajeva tifusa širom svijeta. Ova bakterija je otporna na fluorohinolone – antibiotike širokog spektra, čija je upotreba ograničena zbog ozbiljnih nuspojava.

6. Vrste šigela (shigella)

Postoje četiri vrste šigela: šigela soni (Shigella sonnei), šigela fleksneri (Shigella flexneri), šigela bojdi (Shigella boydii), i šigela dizenterija (Shigella dysenteriae). One izazivaju dijareju, bolove u stomaku i groznicu.

Šire se preko kontaminirane hrane i vode, ali i tokom seksualnog kontakta sa zaraženom osobom. Ove bakterije su otporne na fluorohinolone.

Vrste šigela, koje su otporne na skoro sve klase antimikrobnih lijekova, sve su rasprostranjenije i globalno dominantne.

Najveći teret bolesti je u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, gdje je higijena loša.

7. Enterokokus fecijum (enterococcus faecium)

Ova bakterija živi u crijevnoj flori, poznatoj i kao mikrobiom. Može izazvati ozbiljne bolesti kod osoba sa dijabetesom ili hroničnim oboljenjem bubrega.

Ukoliko dospije u djelove tjela izvan crijeva, može izazvati i urinarne infekcije i infekcije nervnog sistema. Otporna je na vankomicin – antibiotik koji se takođe koristi za liječenje infekcija izazvanih stafilokokama, koje su takođe otporne na lijekove.

8. Pseudomonas eruginoza (pseudomonas aeruginosa)

Pseudomonas eruginoza izaziva infekcije krvi, pluća, urinarnog trakta i drugih djelova tijela, i to često posle operacija u bolnicama.

Ove bakterije su otporne na više lijekova (MDR), uključujući karbapeneme.

Infekcije ovom bakterijom posebno su opasne kod imunokompromitovanih pacijenata.

Uprkos tome što je pomjerena sa “kritičnog”na “visok“ prioritet, i dalje izaziva zabrinutost zbog svog profila otpornosti.