Iako ne žele to i svjesni su da ne rade ništa dobro svoje tijelo i život, neki ljudi ne mogu lako da kažu “ne” već se uporno prejedaju, uglavnom namirnicama koje svakako ne spadaju u zdrave.
U osnovi zavisnosti od hrane su kako psihološki, tako i sociološki i fiziološki faktori, a u pitanju je nov i relativno kontroverzan termin koji je skovan da opiše zavisnost od brze hrane, koja brzo popravlja raspoloženje.
Kako utiče na mozak?
U zavisnosti od hrane “učestvuju” isti djelovi mozga koji su aktivni kod zavisnosti od droge — uključeni su isti neurotransmiteri i simptomi su slični, pokazalo je jedno istraživanje dr Danijela M. Blumentala iz Opšte bolnice u Masačusetsu i bivšeg profesora na odjeljenju neurologije Univerziteta Floride dr Marka S. Golda.
Prerađena hrana ima snažan uticaj na mozak, odnosno na njegove “centre za zadovoljstvo”, budući da se uživanjem u brzoj hrani oslobađa dopamin (poznatiji još kao hormon zadovoljstva) i koji čini da se osjećamo dobro, baš kao što djeluju narkotici. Važno je napomenuti da zavisnost od hrane nije samo stvar volje, već rezultat hemijskih procesa u tijelu.
Naravno, nalazima krvi nije moguće utvrditi ovu zavisnost, ali postoje simptomi koji ukazuju na nju. To su:
- česta žudnja za određenom hranom, čak i ako smo siti i tek jeli
- konzumiranje hrane za kojom žudimo i u većim količinama nego što smo planirali
- konzumiranje hrane za kojom žudimo u količini za koju osjećamo da je prekomjerna
- osjećaj krivice nakon kupovine određene hrane, ali konzumiranje ubrzo potom
- smišljanje izgovora za to što što želimo određenu hranu i tvrdnje da je to dobar znak
- uporno i neuspješno pokušavanje da prestanemo da konzumiramo određenu hranu ili uspostavljanje pravila za to kad smijemo da je jedemo
- skrivanje nezdrave hrane od drugih
- nemogućnost da se kontrolišemo pored određene hrane iako znamo da nije dobra za nas
Ukoliko imate makar četiri simpatoma s ove lista, to bi moglo da ukaže na to da imate problem.
Zavisnost od hrane daleko je ozbiljniji problem nego što zvuči može dovesti do hroničnih stanja kao što su gojaznost i dijabetes, negativno se odražava na samopouzdanje, kao i na sliku o samom sebi. Nesumnjivo utiče na kvalitet i dužinu života, kao i na životne navike.
Preporučeno
Ukoliko shvatite da ste preduboko u problemu i da ne možete da pomognete sami sebi, obavezno se obratite stručnjaku i počnite da radite na tome da stanje promijenite korak po korak.
Video