Video
U svijetu bihejvioralne nauke, psiholozi istraživači sprovode različite studije kako bi bolje razumjeli prirodu ljudskog ponašanja. Tokom godina, istraživači su, zahvaljujući svojim dobro osmišljenim psihološkim istraživanjima, zabilježili mnoštvo različitih rezultata.
Preporučeno
Na ovom spisku vidjećete 10 zanimljivih istraživanja, čiji rezultati vam mogu pomoći da bolje razumijete ponašanje ljudi oko vas. Imajte na umu da je ova lista u top 10 formatu oformljena u svrhe zabave.
1. Način na koji ljudi ispoljavaju emocije pokazao se izuzetno dosljednim u različitim populacijama
Da li ste znali da, gdje god da se nalazili, osmijeh ima univerzalno značenje?
Ekman i Frizen (1986) su u revolucionarnom istraživanju ispitivali prirodu emocionalnog izražavanja kod ljudi. Otkrili su da se širom svijeta, osnovne emocije poput sreće, tuge, ljutnje, iznenađenja, gađenja i straha, manifestuju gotovo istim izrazima lica. To znači da nomadi sa dalekog Južnog Pacifika, baš kao i uglađeni ljudi koji pijuckaju najkvalitetnije čajeve na Park Aveniji na Menhetnu, osnovne emocije iskazuju na isti način.
2. Mi ljudi imamo dosta sličnosti sa običnim golubovima
U jednom od najznačajnijih istraživanja o prirodi ljudskog ponašanja ikada obavljenih, B. F. Skiner (1953) navodi da su procesi poput operantnog i klasičnog uslovljavanja izuzetno slični kod različitih vrsta životinja – od pasa, zlatnih ribica, golubova i pacova, pa sve do ljudi.
3. Što više platite nekome da obavi posao, veća je vjerovatnoća da će mu se taj posao manje dopasti
Festinger i Karlsmit (1959) izvršili su skup klasičnih istraživanja o konceptu kognitivne disonance (mentalno stanje, odnosno konflikt, pri kom osoba istovremeno posjeduje dva suprotstavljena mišljenja). Grupi ispitanika zadati su rutinski, monotoni zadaci, a zatim su dobili uputstvo da drugom učesniku kažu kako im se zadatak dopao. Nakon toga bili bi nagrađeni jednim dolarom. Zanimljivo je da su oni zapravo više uživali u zadatku, nego druga grupa ispitanika koja je iste te zadatke obavljala i za njih bila nagrađena sa 20 dolara. Istraživači su ustanovili da, ukoliko su ljudi nedovoljno nagrađeni za obavljanje dosadnih i neprijatnih poslova, veća je vjerovatnoća da će ubijediti sebe da su zapravo uživali obavljajući ih, kako bi smanjili nivo postojeće kognitivne disonance.
4. Obični ljudi, u stanju su da slušaju uputstva nepoznate osobe čak iako im ona govori da ubiju drugo ljudsko biće
U nizu eksperimentalnih studija u kojima se istraživala pokornost autoritetu, Stenli Milgram je zaključio da je pod određenim uslovima, velika većina normalnih odraslih osoba, u stanju da nekoga ubije, pogotovo ukoliko dobijaju uputstva od osobe koju smatra autoritetom i ukoliko im je rečeno da je to za dobrobit nauke. (Milgram, 1963)
5. Kada je riječ o postizanju uspjeha u životu, emocionalna inteligencija je često važnija od kognitivne
Mi svakako dosta vrednujemo inteligenciju, posebno ako se radi o akademskim postignućima. Ipak, na osnovu velikog broja istraživanja, zaključeno je da je uspjeh u nekim domenima života bolje predviđen emocionalnom nego kognitivnom inteligencijom. (Majer i Salovi, 1997)
6. Oko trećine ubistava u Sjevernoj Americi je na neki način povezano sa preljubom
I dok mi smatramo da su ljudi danas civilizovani i da lako kontrolišu svoje primitivne nagone, istraživanja su pokazala suprotno. Analizom nekoliko hiljada ubistava u Sjevernoj Americi, Dali i Vilson (1982) otkrili su da je otprilike jedna trećina ubistava zapravo, reakcija na preljubu partnera.
7. Ljudi su spremniji da izađu u susret ukoliko se nalaze u sobi koja lijepo miriše
Liljenkvist i saradnici (2010) ispitivali su svoje ispitanike u dva ambijenta: jedni su se nalazili u prostoriji koja nije bila skoro očišćena, dok su se drugi nalazili u čistoj i mirisnoj prostoriji. Njima je ponuđena literatura „Habitat for Humanity”, pri čemu su ljudi iz mirisne i čiste prostorije bili spremniji da se njome pozabave, a zatim i da se toj organizaciji pridruže kao volonteri.
8. Objašnjenja koja ljudi daju za svoje postupke često nemaju veze sa istinom
U nizu deskriptivnih istraživanja, Nizbet i Vilson (1977) otkrivaju da ljudi veoma lako daju objašnjenja za svoje postupke, iako su vrlo često, potpuno nesvjesni stvarnog uzroka sopstvenog ponašanja. Na primjer, jedna grupa ispitanika gledala je film koji je bio praćen veoma glasnom bukom iz hodnika, dok je druga grupa ispitanika gledala taj isti film bez buke. Ispitanici iz prve grupe su mnogo češće izjavljivali da im se film nije baš dopao, ali kada su trebali da objasne zašto je to tako, niko od ispitanika nije naveo buku kao uzrok.
9. Na naše postupke ličnost jedva da ima uticaj
Istraživanja uticaja ličnosti na ponašanje pokazala su da, u prosjeku, ličnost utiče na naše postupke samo oko 9%. (Mišel, 1968)
Ipak nismo toliko plemeniti kao što mislimo da jesmo.
Prema Darliju i Betsonu (1973), veliki broj studenata sa Ivy League Univerziteta koji kasne na predavanje o milosrdnom Samarićaninu iz Biblije, najčešće nije pomogao osobi sa kojom su se tokom žurbe susreli, a koja je bila u nevolji. Razmislite o tome…
10. I za kraj…
Ukoliko poznajete nekoga ko smatra da zna sve o ponašanju ljudi i da su dalja istraživanja u ovoj oblasti gubljenje vremena, možda biste željeli da im proslijedite ovu listu. Kao što smo vidjeli, ovdje se stvarno nalaze zanimljivi, ali moramo priznati i neočekivani rezultati, koji nam ukazuju na to šta zapravo znači biti čovjek.
