Video
Godine 1999. na brdu Hisar iznad Leskovca, arheolog amater Šćepan Turović pronašao je predmet u obliku igle, dužine 64,5 centimetara za šta će se ispostaviti da je mnogo više od arheološkog otkrića.
Preporučeno
Igla koju je Šćepan Turović pronašao prilikom iskopavanja na lokalitetu Hisar poslata je na Nuklearni institut u Vinči gdje su vršene analize, a rezultati su pokazali da se radi o predmetu od čistog gvožđa, bez dodatnih primjesa. Ovaj predmet star 33 vijeka bio je bez tragova korozije i u njemu nijedan drugi metal nije pronađen, a moderna tehnologija ne poznaje tehniku kojom je ovo izvedeno. Sumnja da se radi o meteoritskom gvožđu ubrzo je otklonjena jer u njemu postoje primjese nikla koji u ovom predmetu nije detektovan.
Turovićeva igla poslata je na još jedno testiranje, ovaj put u smederevsku željezaru Sartid gdje je proba trajala 100.000 sekundi što je isključilo svaku mogućnost greške. Igla od savršeno kompaktnog gvožđa u kom nisu pronađene ni pukotine, niti trag korozije, upoređena je sa američkim etalonom od navodno elementarnog gvožđa, međutim prilikom testiranja američke poluge u vinčanskoj aparaturi utvrđeno je prisustvo drugih metala što nam objašnjava da igla sa Hisara po rezultatima premašuje ovu polugu. Obavještavanje javnosti o Turovićevoj igli u tom trenutku prestaje jer je postala predmet dugoročne naučne pažnje pošto je, očigledno, da taj predmet, pored ostalog, sadrži i formulu o trajnoj zaštiti od korozije.
Dr Milorad Stojić iz Arheološkog instituta kaže da bi identifikacija ove formule imala pozitivne posljedice na ekologiju jer bi se dobilo vječito gvožđe koje bi moglo iznova da se reciklira i utrošak energije bi se znatno smanjio.
Jedan od primjera čistog nerđajućeg gvožđa nalazi se u predvorju džamije iz 12. vijeka u Indiji. Stub, za koji se vjeruje da je nastao korišćenjem slične tehnologije, visok je 7,30 metara i na njemu je sanskritom ispisano da ga je u petom vijeku podigao hindu kralj Čandragupta.
