Video
Za ovu godinu najavljena su velika naučna dostignuća u svemiru, a Bi-Bi-Si je izdvojio tri najveća.
Svijet u pokretu
Ove godine najavljen je veći broj svemirskih misija koje naglašavaju međunarodnu prirodu današnjeg istraživanja svemira. Prva je Čandrajan 2, nastavak indijske revolucionarne misije na Mjesec iz 2008. godine.
Dok je njen prethodnik bio samo orbiter, Čandajan 2 će se sastojati od orbitera, ledera i rovera koje je razvila svemirska agencija ISRO. Lansiranje misije pomoću rakete GSVL zakazano za mart, iz Svemirskog centra u Anda Pradešu.
U maju NASA bi trebalo da lansia svoj svemirski brod Insajt na Mars. Insajt će koristiti sofisticirane instrumente kako bi vršio istraživanja duboko ispod površine Crvene planete, u potrazi za naznakama kako je nastao.
Prisluškivaće i moguće potrese, koji bi mogli da otkriju nešto više o unutrašnjoj strukturi planete.
Evropa i Japan mogli bi zajedno da organizuju istraživanje Merkura. Misija Bepi Kolombo pokušaće da donese nova saznanja o ovoj planeti.
Bepi Kolombo čine dva svemirska broda lansirana na jednoj raketi. Misija bi trebalo da izvrši detaljno mapiranje i istraži magnetna polja planete. Naučnici se nadaju da će pronaći odgovore na ključna pitanja, poput onog zašto se Merkur sastoji od ogromnog gvozdenog jezgra sa samo tankom ljuskom magmatskih stijena na površini.
On the 6th day of the #12DaysOfSpacecraft, we have Hayabusa2! @haya2e_jaxa will arrive at Asteroid Ryugu next summer and return to Earth in 2020, bringing a sample from Ryugu which may contain "signs" of what may have seeded life on Earth. https://t.co/SoXrhigC2G pic.twitter.com/V898Te0Jlg
— Martian Moons @JAXA (@mmx_jaxa_en) December 30, 2017
Lov na asteoride
U junu će svemirska letjelica Hajabus 2 japanske svemirske agencije stići na svoju metu – asteroid 162173 Rjugu, s kog bi trebalo da donese uzorke na Zemlju. Njegov prethodnik Hajabusa postao je svjetski poznat 2005. kada je dosegao asteroid Itokavu.
Iako je misija imala brojne poteškoće, donijela je na Zemlju sitne količine asteroidnog materijala, dovoljno da naučnici dođu do nekih informacija. Inženjeri su izvršili nekoliko poboljšanja na Hajabusu 2, koja namjerava da nastavi tamo gdje je njen prethodnik stao tako što bi se vratila s još asteroidnog materijala i uspješno postavila nekoliko sondi na površinu asteorida Rjugu.
Japan neće biti jedina država koja će ove godine posjetiti asteoride. NASA-ina svemirska letjelica Osiris-Reks, lansirana 2016. trebala bi da dođe u kontakt sa svemirskim objektom po imenu 101955 Benu. Cilj Osiris Rekaa isto je sakupljanje uzoraka tla i stijena koje bi trebalo zatim donijeti na dodatnu analizu.
Komercijalna svemirska trka
Ove godine kompanija Ilona Maska Spejs X bi trebalo da iskoristi jednu od najmoćnijih ikad sagrađenih raketa – Falkon Hevi. Mask je u decembru prošle godine tvitovao očaravajuće fotografije ogromne letjelice koja se sastavljala u Svemirskom centru Kenedi na Floridi.
Ova 70 metara duga raketa projektovana je da može u svemir da lansira teret težine do 57 tona, što će omogućiti Spejs X-u ulazak na nova tržišta lansiranja satelita i na kraju i slanje astronauta i izvan Zemljine orbite.
Privatne kompanije bi mogle isto tako da preduzmu značajne korake kada je riječ o prevozu posade na Međunarodnu svemirsku stanicu, ali je moguće da će to sačekati 2019. godinu.
Spejs X i Boing bi trebalo da zajedno izvrše prvo lansiranje s posadom s američkog tla još od jula 2011. godine. Od tada su SAD prisiljene da koriste ruske rakete Sojuz za prevoz posade na stanicu, što teško pada mnogima koji rade u američkom sektoru za svemirske letove.
Falcon Heavy went vertical at LC-39A for the first time today! Here’s a few shots (taken through much haze) from Playalinda Beach. pic.twitter.com/gsOL9tAfTN
— John Kraus (@johnkrausphotos) December 28, 2017
Preporučeno
Obije kompanije planiraju testiranje svojih sistema za lansiranje tako što će izvesti probne letove bez posade kako bi prikupile podatke za inženjere. A zatim bi trebalo početi sa lansiranjem i astronauta. Ako testiranja budu uspješna, NASA će sertifikovati oba sistema, pa će Spejs X i Boing početi da prevoze astronaute u svemirsku stanicu.
Kasnije bi ovim letjelicama trebalo da se pridruži i NASA-in lansirni sistem – dugo iščekivana kapsula Orion i raketa SLS, koje će se koristiti za lansiranje ljudi i dalje od niske Zemljine orbite. Ako sve bude išlo po planu, Orion bi mogao da se lansira bez posade 2019, a s astronautima 2021, prenosi Nedeljnik.
