Pepeljuga je stvarno postojala i živjela je u OVOJ zemlji

Pepeljuga je stvarno postojala i živjela je u OVOJ zemlji

Standard

22/09/2018

14:49

Prije Diznijevih slatkih verzija, bajke su bile prepune krvi, incesta, kanibalizma i smrti. U antičkoj Grčkoj, u 6. vijeku prije Hrista, kurtizana Rodopis izgubila je pletenu cipelu tako što ju odnio orao koji je s njome preletio Mediteran i ispustio je u krilo egipatskog faraona.

Prije Diznijevih slatkih verzija, bajke su bile prepune krvi, incesta, kanibalizma i smrti. U antičkoj Grčkoj, u 6. vijeku prije Hrista, kurtizana Rodopis izgubila je pletenu cipelu tako što ju odnio orao koji je s njome preletio Mediteran i ispustio je u krilo egipatskog faraona.

On je tada mahnito tražio vlasnicu tajanstvene cipele i kada je napokon pronašao, oženio ju je i ona je postala njegova suvladarka…

Priču je prvi zapisao grčki istoričar, zemljopisac i filozof Strabon, a reč je o, zapravo, preteči bajke o Pepeljugi ženi koja “nadiđe” svoj položaj u životu te “zaobiđe” određene klasne razlike.

Povezani članci

Punih 2.600 godina prije nego što je Dizni napravio za Oskara nominovan dugometražni crtani film s legendarnom plavom haljinom, miševima i pjesmom “Bibbidi-Bobbidi-Boo” mit i legenda o “Pepeljugi” (samo se tako nije zvala) bio je prisutan širom svijeta.

Neki istoričari, pak, tvrde da je originalna Pepeljuga Kineskinja deformisanih stopala. Je Ksijan je, kaže priča, bila ćerka poglavice starješine koji je s njom živio u pećini. Nije imala majku, nego zlu maćehu i manje atraktivnu polusestru. Umjesto vile, Ksijan je imala magične kosti ribe, koje su joj ostvarivale želje.

Kada joj je otac naglo umro Je Ksijan je postala sluškinja maćehi koja čini sve da u prvi plan gurne Jun-Li. Njih dve odlaze na slavlje nove godine i ostavljaju Je Ksijan koja uz pomoć čarobnih kostiju na festival odlazi u prekrasnoj haljini i zlatnim cipelama koje izgledaju kao riblje krljušti. Svi su oduševljeni djevojkom ali ona se boji da je ne prepoznaju i beži, a tokom bega izgubi cipelicu.

Cipela mijenja vlasnike nekoliko puta, da bi na kraju došle u ruke kralja. On je fasciniran time kako je cipelica sitna (žene su tradicionalno povezivale stopala od ranog djetinjstva, kako ne bi rasla i to se smatralo jako atraktivnim), te je izloži u paviljonu. Je Ksijan s vremenom uspije da dobije audijenciju kod kralja, ispred njega isproba cipelicu i uslijedi ljubav i brak.

Tokom vekova, posebno u Evropi, javljaju se stotine verzija iste ili slične prič

Ostavite komentar

Komentari (0)

X