Video
Jagode, kao i mnoge druge bobice, bogate su antioksidansima. To su supstance koje pomažu tijelu da neutrališe oksidativne i destruktivne efekte slobodnih radikala. Formiranje slobodnih radikala je prirodan proces, međutim, pod uticajem štetnih faktora (stres, pušenje, višak ultraljubičastog zračenja, zagađenje vazduha, ljekovi itd), njihov broj se povećava i počinju da uništavaju zdrave ćelije tijela, izazivajući upalu, mutacije i prijevremeno starenje. Zbog toga je veoma važno podržati svoje tijelo redovnim jedenjem hrane bogate antioksidansima.
Jagode sadrže antioksidante kao što su vitamin C (ima ga više nego u citrusima), vitamin E, beta-karoten, flavonoide: kempferol, kvercetin, luteolin i antocijanin, koji bobicama daje bogatu crvenu boju. Poznato je i da su jagode jedan od rijetkih izvora elaginske kiseline, koja smanjuje rizik od ćelija raka i štiti kožu od štetnog dejstva UV zraka.
Pored antioksidanata, baštenske jagode sadrže vitamine B (B1, B2, B7, B9), K, kao i minerale neophodne organizmu: kalijum, kalcijum, magnezijum, cink, jod, fosfor i natrijum. Dokazano je da redovno konzumiranje jagoda usporava proces starenja mozga, sprečava razvoj makularne degeneracije mrežnjače i značajno smanjuje rizik od nastanka i razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Osim toga, jagode su odličan izvor vlakana, sadrže relativno malu količinu šećera i malo kalorija: oko 40 kcal na 100 g. Bobice imaju nizak glikemijski indeks, što znači da sprečava nakupljanje debeo.
Koliko jagoda možete pojesti dnevno?
Nutricionisti savjetuju da u svoju dnevnu ishranu uključite 3-5 porcija svježeg voća i bobica (jedna porcija je otprilike 120-150 grama). Ovo je standardna preporuka ako ste dobrog zdravlja. Ali u prisustvu problema sa gastrointestinalnim traktom, sa kršenjem regulacije šećera u krvi, potreban je oprezniji pristup ishrani.
Ako zdrava odrasla osoba može da pojede 500-700 grama jagoda dnevno, razbivši ovu količinu na nekoliko porcija, onda neko ko boluje od gastritisa, čira na želucu i dvanaestopalačnom crijevu ne treba da jede više od 200 g bobica dnevno. I ne treba ih konzumirati na prazan stomak, već poslije glavnog obroka.
Preporučeno
Još jedan važan faktor od kojeg zavisi količina jagoda u ishrani je prisustvo alergija na hranu. Glavni alergen baštenskih jagoda je Fra a1, protein koji je odgovoran za crvenu boju bobica. Međutim, ovaj alergen uništavaju digestivni enzimi i toplota. Zbog toga mala djeca počinju da uvode jagode u ishranu tek nakon toplotne obrade, a zatim u malim količinama.
