Video
Vrlo je važno da oni koji imaju problem sa nekom od bolesti srca redovno kontrolišu svoje zdravlje. Poslije infarkta miokarda na srčanom mišiću često ostaje ožiljak, zbog čega se djelomično gubi srčana funkcija. Osim toga, uzrok infarkta – arterioskleroza (ateroskleroza), odnosno zadebljanje i neprohodnost srčanih arterija – i dalje postoji i, štoviše, može postepeno, a ponekad i brzo, da napreduje.
Preporučeno
Sve to nam govori da poslije infarkta čovjek više ne može biti potpuno zdrav. Zadatak svakog srčanog bolesnika je da učini sve da mu kvalitet života bude zadovoljavajući, u nekim slučajevima gotovo potpuno normalan. Naravno, moraćete da se pridržavate nekih pravila, ali to ne bi trebalo da bude teško, s obzirom na to da su ona poželjna za svakog čovjeka, a ne samo za nekoga ko je preživio infarkt.
Lijekovi su obavezni
Morate uzimati lijekove koje vam je prepisao ljekar. Pacijenti prije svega uzimaju aspirin koji smanjuje zgrušavanje krvi i time sprječava stvaranje krvnog ugruška koji začepljuje srčanu arteriju i izaziva infarkt. Bolesnici kojima je ugrađen stent u srčanu arteriju moraju, osim aspirina, uzimati i dodatne lijekove.
U terapiji poslije infarkta miokarda koriste se i statini koji efikasno smanjuju nivo “lošeg” holesterola (LDL holesterol). Tako se usporava ateroskleroza koja sužava arterije srca i mozga i drugih važnih organa. Kod pacijenata koji imaju hipertenziju preporučuju se preparati koji snižavaju visok krvni pritisak i zaustavljaju povećanje lijeve srčane komore, koja se često uvećava poslije infarkta.
Vodite računa o holesterolu
Morate smanjiti holesterol u krvi. To je glavni uzrok arterioskleroze. Tome znatno doprinosi hrana bogata holesterolom (žumance, džigerica i druge životinjske iznutrice, svinjetina…) i zasićenim masnim kiselinama (punomasni mliječni proizvodi, mast životinjskog porijekla). Kao što se zna, holesterol može biti “loš” i “dobar”. Kada raste “loši” holesterol, snižava se nivo “dobrog” i nastaje bolest. Za razliku od “lošeg”, “dobar” holesterol ne možemo unijeti hranom. On se proizvodi u organizmu prilikom umjerene fizičke aktivnosti. Redovno morate ići na pretrage krvi i pratiti nivo holesterola. U vašoj situaciji, čak i najmanje povećanje treba shvatiti vrlo ozbiljno.
Kontrolišite krvni pritisak
Borite se protiv hipertenzije, odnosno visokog krvnog pritiska. To je bitan faktor rizika kod arterioskleroze, a to znači da s visokim pritiskom raste opasnost od još jednog infarkta, a to ne želite priuštiti ni sebi, ni vašim najmilijima. Visok pritisak udružen s arteriosklerozom čak pet puta povećava rizik od infarkta i drugih kardiovaskularnih bolesti, zatim ubrzava arteriosklerozu i dovodi do komplikacija. Danas se svaka hipertenzija uz pravilno liječenje kod približno trećine pacijenata može u potpunosti izliječiti. U ostalim slučajevima, pridržavanje preporuka ljekara sprječava njeno napredovanje. Bitno je da se lijekovi uzimaju redovno, jer hipertenzija ima to svojstvo da kontinuirano napreduje. Takođe, treba naglasiti da je pored terapije bitan san (najmanje sedam sati), da je potrebno izbjegavati stres i druga emocionalna uzbuđenja.
Iskoristite priliku koju ste dobili, odbacite loše navike i više vremena provodite s onima koje volite radeći ono za što ranije niste nalazili vrijeme.
Zaboravite duvanski dim
Budite sigurni da je jedan od najznačajnijih uzročnika infarkta upravo strast prema cigaretama. I ako uporno nastavljate s ovom navikom (ne moramo isticati da je riječ o štetnoj navici), postajete jedan od prvih pretendenata na infarkt i još desetak krajnje opasnih bolesti i to iz sljedećih razloga: količina masti u krvi pušača veća je nego kod nepušača, što je direktan put ka aterosklerozi; cigarete, pušenje – kod pušača se zgrušavanje krvi ubrzava za 15 do 26 posto, a to pogoduje formiranju trombova; utvrđeno je da nikotin izaziva povišen krvni pritisak, tako da se kod pušača javlja rizik od razvoja pušačke skleroze krvnih žila.
Pazite na tjelesnu težinu
Ako do sada nijeste, sad je pravo vrijeme da već jednom počnete brinuti o svojoj tjelesnoj težini. Zbog debljine, srce koje je ionako oslabljeno infarktom teško izvršava svoje zadatke. U borbi protiv viška kilograma pomažu: fizička aktivnost, koju određuje ljekar (dakle – ne, ne smijete vježbati “na svoju ruku”), i niskokalorična prehrana.
Više se krećite
Kod ljudi koji se sistematski bave fizičkom aktivnošću, po 30 minuta najmanje tri puta sedmično, analiza krvi pokazuje da se smanjuju masne naslage, opada sklonost ka formiranju trombova, razvijaju se dodatne sitne krvne žile koje hrane srčani mišić, normalizuje se holesterol i postepeno se snižava količina masnih naslaga u tijelu. Ako ste se prije infarkta aktivno bavili sportom, morate smanjiti intenzitet vježbi. Šetnja umjereno brzim tempom nikome ne može naškoditi i to je za početak sasvim dovoljno. Kako ćete se oporavljati, tako s ljekarom dogovorite prilagođeni program vježbanja.
Na kraju, ne zaboravite da se okrenete više sebi i stvarima koje volite. Srčani udar najčešće je upozorenje da niste slušali tijelo kad vam je slalo “signale” da ne može više pratiti tempo kojim živite… Ako sad nije vrijeme da to promijenite, kad tačno to mislite da napravite?
