Video
“Ovaj roman govori o životu tri generacije kroz čije životne priče možemo pratiti društvene odnose, socijane prilike, ratna vremena, ali i lične drame njegovih junaka. Radnja počinje u 19. vijeku sa Markom Milovim iz Podgora, učiteljem kroz čiji je rad vješto ukomponovan i prikazan obrazovni sistem tog vremena. U strogo struktuiranoj zajednici gdje su uloge davno podijeljene saznaćete o tradiciji i običajima crmničkih sela, kao i teškom, mukotrpnom životu i ratnim vremenima koja su kao usud pratili ovo područje. Štur, narativni tok romana, bez velikih dramskih i emotivnih istupa još više povećava sliku surovosti vremena u kojem se živjelo”, kazala je o romanu „Zlatana- posljednji čuvar ognjišta“ moderatorka Senka Rastoder.
Vujačić je objasnio da je ognjište koje je Zlatana čuvala specifično za područje kompletne Crne Gore, ali posebno zaleđa Rumije i kompletne Crmničke nahije i da ono u njegovom romanu simbolizuje dom.
“Kad ste nekad pitali koliko ima kuća u selu, dobili biste jedan broj. Na pitanje koliko ima domova u istom, dobili biste drugi broj, a to je značio broj kuća iza kojih se diže dim sa ognjišta”, pojasnio je Vujačić.
Na priču o ognjištu nadovezao se i Labud Lončar ispred izdavačke kuće “Nekazano”:
“Ukazao bih na dublju pozadinu ognjišta- to je bilo i duhovno mjesto gdje se čuvala ikona, gdje se svaki važni događaj planirao. Ognjište ima duboko značenje na ovim prostorima”, istakao je Lončar.
Autor nije želio da otrkije kako je glavna junakinja iz knjige u strogo patrijahalnom društvu postala čuvar ognjišta.
“Otac porodice je bio i domaćin. Automatski mu je pripadalo da bude čuvar ognjišta, a po njemu se nazivao i dom. Svi članovi su bili njegovi, ne samo porod, već i snahe koje su dolazile u kuću, pripadale su domaćinu. Dok je domaćin bio u snazi i mogućnosti da vodi porodične poslove, to je i radio, a ako bi se desilo da onemoća ili da bude spriječen, onda posao u organizovanju domaćinstva preuzima prvorođeni sin. Hronologija događaja dovela je do toga da Zlatana bude ta koja će čuvati ognjište, a glavni uzrok toga je Drugi svjetski rat”, nagovijestio je radnju knjige Vujačić.
Osvrnuo se i na to što svi likovi u imenu nose i ime oca, a ta tradicija je ostala do danas.
“U bratstvu Vujačića i sad kad odete u selo ima pet osoba sa imenom Marko. Tako da kad bi počeo priču o Marku Vujačiću niko ne bi znao o kome pričam. Međutim, kad se kaže Marko Milov ili Marko Rankov zna se o kome se govori”, pojasnio je autor.
Lončar je kazao da je izdavačka kuća “Nekazano” sa oduševljenjm prihvatila da objavi novi roman Vujačića.
“Ovo je jedan od rijetkih romana gdje je dat omaž školstvu i učiteljima u Crnoj Gori, priča o tome kako su se postavljali, kako su ih premještali i kako su uopšte živjele te učiteljske porodice”, kazao je Labud Lončar i dodao da Vujačić uveliko sprema novu knjigu. Ipak, osvrnuo se i na kraj romana “Zlatana- posljednji čuvar ognjišta” koji je opisao kao “nedorečen” pa se nada da će Vujačić nastaviti i ovu priču.
Gosti večeri bili su desetogodišnja flautistkinja Mia Drača koja je odsvirala dvije kompozicije, kao i klapa KUD Jedinstvo, odlomke iz romana čitala je Ana Pavlović.
Film „Dan četrnaesti“ Zdravka Velimirovića- poslije Kana biće prikazan u Baru i to večeras od 21.30 na Trgu Vladimira i Kosare. Ovo, ujedno i posljednje filmsko veče na Barskom ljetopisu posvećeno je Crnogorskoj kinoteci.
Film „Dan četrnaesti“, reditelja Zdravka Velimirovića i scenariste Borislava Pekića, koji je Crnogorska kinoteka restaurisala zajedno sa Jugoslovenskom kinotekom, uvršten je u program najznačajnijeg svjetskog filmskog festivala – 74. Međunarodnom festivalu u Kanu, u programu Kan Klasiks.
Zanimljivo je da je prije tačno 60 godina ova drama bila u trci za Zlatnu palmu…
Preporučeno
Gosti večeri biće Nemanja Bečanović ispred Crnogorske kinoteke i Mladen Velimirović, reditelj i sin Zdravka Velimirovića.
