Šezdesetdvogodišnjem Ričardu Riku Slejmanu, koji je patio od posljednjeg stadija bolesti bubrega, više nije potrebna dijaliza nakon revolucionarnog postupka u Opštoj bolnici Masačusets (MGH), najvećoj nastavnoj bolnici Medicinske škole Harvard iz Bostona.

Kako je prošla prva transplantacija svinjskog bubrega?

Slejmanu je dijagnostifikovan krajnji stadijum bubrežne bolesti, što znači da njegovi bubrezi ne mogu funkcionisati sami. Bio je na dijalizi od 2011. do 2018. kada mu je u MGH-u prvi put presađen bubreg od ljudskog donora.

Otprilike pet godina kasnije transplantovani bubreg počeo je pokazivati znake zatajenja i u maju 2023. Slejman je ponovno počeo dijalizu. Nakon toga su se počele pojavljivati komplikacije povezane s dijalizom koje su česte među pacijentima.

Stoga je morao redovno ići u bolnicu radi uklanjanja ugrušaka i hirurških intervencija, što je uticalo na kvalitet njegovog života.

Genetski modifikovani svinjski bubreg osigurao je eGenesis, biotehnološka kompanija iz Kembridža, koja razvija organe kompatibilne s ljudskim. Kompanija je genetskom metodom uklonila štetni svinjski DNK i dodala ljudski, kako bi bubreg bio kompatibilniji s ljudskim tijelom.

Slejman je bio dovoljno dobro da se vrati kući samo dvije sedmice nakon četverosatne procedure koja je održana 16. marta.

Slejman je izlazak iz bolnice nazvao jednim od najsretnijih trenutaka u svom životu, u izjavi koju je MGH objavio 3. aprila.

Postupak je primjer “ksenotransplantacije”, odnosno, presađivanja organa s jedne vrste na drugu.

Transplantaciju je odobrila Uprava za hranu i ljekove (FDA), putem jedinstvenog protokola proširenog pristupa ili “saosjećajne upotrebe”, koja pacijentima s bolestima opasnim po život omogućava pristup eksperimentalnom liječenju.

“Želim zahvaliti svima koji su vidjeli moju priču i poslali dobre želje, posebno pacijentima koji čekaju na transplantaciju bubrega. Današnji dan označava novi početak ne samo za mene, već i za njih”, rekao je Slejman.

Zašto je ovo važno?

“Postupak označava veliku prekretnicu u potrazi za pružanjem lakše dostupnih organa pacijentima”, navodi MGH u saopštenju za javnost.

Uspjeh postupka pružio je tračak nade usred krize s nedostatkom organa u SAD-u i šire.

U ovom trenutku više od 103.000 ljudi u SAD-u čeka na transplantaciju organa, prema Mreži za nabavku i transplantaciju organa.

Podaci Mreže, takođe, pokazuju da 17 ljudi u SAD-u premine svakog dana čekajući transplantaciju.

“Čvrsto sam uvjeren da ksenotransplantacija predstavlja obećavajuće rješenje za krizu nedostatka organa”, rekao je Leonardo V. Riela, medicinski direktor za transplantaciju bubrega u MGH-u, koji je nadgledao postupak nad Slejmanom.

“Iako treba obaviti još mnogo posla, ovo je veliki simbolični događaj za cijelu transplantacijsku zajednicu koji predstavlja stvarnu mogućnost ksenotransplantacije, od koje će jednog dana korist imati veliki broj pacijenata”, izjavio je David Klasen, glavni medicinski zvaničnik Ujednjene mreže za dijeljenje organa (UNOS), neprofitne organizacije koja vodi nacionalni sistem transplantacije s Američkom saveznom vladom.

Dodao je da bi to moglo početi premošćivati “jaz između potrebe za transplantacijom organa i broja organa dostupnih za transplantaciju”.

Mogu li ovakvi organi postati norma?

Potrebno je sprovesti još istraživanja prije nego što transplantacije organa od svinja ili drugih životinja postanu široko dostupne.

U januaru 2022. Amerikanac po imenu David Benet dobio je genetski modifikovano svinjsko srce, za koje se činilo da funkcioniše u njegovom tijelu.

Međutim, u martu 2022. Benet je preminuo. Tačan uzrok smrti nije objavljen.

U septembru 2023. Lorens Fausete postao je druga osoba u SAD-u koja je dobila genetski modifikovano svinjsko srce. Međutim, šest sedmica kasnije i on je preminuo. Medicinski centar Univerziteta Merilend, gdje je obavljena transplantacija, rekao je da je srce počelo pokazivati znake odbacivanja.

Međutim, istog mjeseca hirurzi s njujorškog univerziteta Langone Health zaključili su da je transplantacija modifikovanog svinjskog bubrega normalno funkcionisala unutar ljudskog tijela čiji mozak nije bio u funkciji.

“Postoji rizik od odbacivanja svih transplantiranih organa”, rekao je Klasen, glavni medicinski službenik UNOS-a.

Klasen je objasnio da je odbacivanje uobičajeno i da se znaci da tijelo odbacuje transplantirani organ liječe prilagođavanjem ljekova za transplantaciju.

“Nedavne ksenotransplantacije pokazale su da su naučnici i istraživači uspjeli prevladati rizik od trenutnog odbacivanja s genetski modifikovanim svinjskim organima”, rekao je Klasen.

Glavni medicinski zvaničnik UNOS-a je dodao da se taj postupak temelji na decenijama istraživanja medicinskih stručnjaka.

“No, potrebno je učiniti još mnogo toga prije nego što transplantacija postane široko dostupna, kao što su klinička ispitivanja koja ponavljaju postupak na velikom broju pacijenata i proučavanje dugoročnih ishoda”.