U veoma dugom vremenskom periodu, konvencionalna mudrost se držala teorije da psovanje nije bilo koristan odgovor na bol. Mnogi psiholozi vjeruju da bi psovanje samo učilo bol još jačim. Međutim, psiholog Ričard Stivens, pitao se da li je zaista tako i “zašto je psovanje, navodno, čest odgovor na bol?”. Riješio je da provjeri da li je to zaista tako.
Preporučeno
Psiholog i profesor na univerzitetu u Strafordširu, u Engleskoj, ubijedio je nekako svojih 67 studenata na mali eksperiment. Tražio je od njih da stave svoje ruke u ledenu vodu dokle god mogu da izdrže i to dva puta. Tokom prvog pokušaja su morali da psuju, dok kod drugog nisu. Razmišljanje iza eksperimetna je bilo da ako je psovanje toliko maladaptivno (ponašanje koje značajno odstupa od očekivanog), onda bi studenti mnogo brže odustajali dok su psovali nego kada bi izgovarali neku drugu neutralnu ijreč.
Kako bi test bio fer, studentima je dozvoljena samo jedna psovka i jedna neutralna riječ, a redoslijed psovanja i neutralnih riječi išao je nasumično. Stivens je od studenata tražio da mu daju pet riječi koje bi koristili ukoliko bi im čekić pao na palac i pet riječi kojima bi opisali sto (astal).
Ispostavilo se da dok su psovali, studenti su držali svoje ruke u hladnoj vodi skoro 50 odsto duže od kolega koji su izgovarali neutralnu riječ. Pored toga, dok su psovali, studentima su otkucaji srca bili brži, a percepcija bola im je bila manja.
Zaključak – studenti su iskusili manje bola dok su psovali.
“Koristite umereno psovanje jer je to lako dostupno i djelotvorno sredstvo za ublažavanje bola. Ali, znajte i da prekomjerno korišćenje prostota smanjuje analgetski učinak”, poručio je Stivens, glavni autor istraživanja.
Video