Video
Kako starimo, naše pamćenje će vjerovatno postati manje pouzdano. Iako se to smatra neizbježnim dijelom starenja, naučnici su željni razumjeti može li se ograničiti.
Preporučeno
Kako stanovništvo stari, razumijevanje načina za smanjenje kognitivnog usporavanja važnije je nego ikad. Hipokampus je posebno zanimljiv istraživačima koji pokušavaju shvatiti taj problem.
Vitalan za učenje i pamćenje, hipokampus je posebno osjetljiv na stres i, kako starimo, to je jedna od prvih regija koja trpi. Kod Alzheimerove bolesti, ovo pogoršanje je još izraženije.
Je li vježbanje rješenje?
U prošlosti su istraživanja otkrila da vježbanje može poboljšati neke aspekte kognitivne sposobnosti i poboljšati performanse memorije. Također, odrasle osobe koje su više fizički aktivne imaju tendenciju povećanja volumena hipokampusa.
Da bi saznali zašto bi vježba mogla biti od koristi za hipokampus i pamćenje, neki su naučnici postavili pitanje potiče li fizička aktivnost rast novih moždanih stanica u hipokampusu (poznato kao neurogeneza).
Nedavno je tim s Kalifornijskog univerziteta, Irvinea i Univerziteta Tsukuba u Japanu sproveo neke eksperimente kako bi istražio može li vježba poboljšati pamćenje tokom puno kraćeg vremenskog razdoblja: minuta, a ne dani ili sedmice.
Autori studije objašnjavaju da je svakako moguće da se moždani stanični rast može podstaknuti vježbom, ali može biti i brži mehanizam koji se provodi paralelno. Željeli su prikazati bilo koja mjerljiva poboljšanja aktivnosti mozga na pamćenje u prvih nekoliko minuta nakon lagane vježbe. Njihovi nalazi objavljeni su nedavno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.
36 zdravih mladih sudionika lagano su vježbali 10 minuta. Tim je zatim koristio funkcionalnu MRI visoke razlučivosti za mjerenje bilo kakvih promjena u aktivnosti mozga.
Ispitivanje mozga pokazalo je poboljšanu povezanost između dijela hipokampusa za koji se smatra da igra ulogu u polaganju novog epizodičnog pamćenja i na kortikalna područja koja su uključena u detaljnu obradu memorije.
Isto tako, kada su istraživači testirali sudionike koristeći test opoziva memorije, pokazan je povećana povezanost s poboljšanim performansama memorije.
Pronalazak da lagani trening može imati mjerljivi uticaj na djelove mozga koji su odgovorni za pamćenje, prvi je korak i u budućnosti će se istraživači sigurno baviti s pitanjima kolika je idealna količina aktivnosti potrebne za stvaranje stvarne i trajne razlike, prenosi Radio Sarajevo.
