Video
Analiza krvi za Alchajmerovu bolest, presađivanje svinjskih bubrega ljudima ili visokoefikasni ljekovi protiv HIV-a – 2024. donijela je senzacionalna otkrića iz različitih oblasti nauke, piše Dojče vele.
Neki od njih imaju potencijal da riješe najvažnije izazove današnjice: bolesti, glad, energetsku tranziciju, dezinformacije i klimatske promjene.
Prva želja: Vještačka inteligencija u službi čovječanstva
Vještačka inteligencija (VI) će 2025. zaista prožeti naš svakodnevni život i radno okruženje. To daleko prevazilazi četbotove koji se koriste u kontaktu s korisnicima, lične asistente na bazi vještačke inteligencije ili autonomna vozila. Tek počinjemo da shvatamo koje mogućnosti i rizici leže u ovoj tehnološkoj revoluciji.
Vještačka inteligencija će u mnogim oblastima obavljati zadatke brže i efikasnije od ljudi, što će učiniti mnoge poslove suvišnim.
S druge strane, ona može da koristi ljudima u medicini, jer bolesti poput raka ili Alchajmera mogu biti ranije prepoznate i liječene. Algoritmi vještačka inteligencija lako prepoznaju sumnjive obrasce koji bi možda promakli ljekarima na snimcima rendgenom, ultrazvukom ili magnetnom rezonancom.
Zato bi bilo poželjno postići ravnotežu između korisnih inovacija i potrebne regulative. Treba da koristimo vještačku inteligenciju kao alat za dobrobit čovječanstva – pojednostavljeno rečeno, poput vatre koja nam služi za kuvanje ili grijanje, ali kojom možemo i zapaliti kuću.
Druga želja: Dekarbonizacija i inovacije u skladištenju energije
Kako bi se usporile klimatske promjene, neophodno je intenzivirati korišćenje obnovljivih izvora energije. Solarna i vetroenergija će 2025. postati još efikasnije i pristupačnije.
Posebni pomaci se očekuju u skladištenju viška energije, što će omogućiti stabilno snabdijevanje bez obzira na vremenske uslove.
Velika skladišta energije mogu uključivati hemijske (baterije, redoks protok baterije, superkondenzatori, vodonik) ili fizičke metode skladištenja (zamajci, pumpe i skladištenje komprimovanog vazduha).
U automobilskoj industriji 2025. bi mogle biti predstavljene prve baterije s čvrstim elektrolitima, koje su snažnije, brže se pune, lakše su i dugotrajnije od današnjih litijum-jonskih baterija. Takođe su poželjni alternativni tipovi baterija, koji ne zavise od skupih i rijetkih elemenata poput litijuma i kobalta.
Cink, magnezijum ili aluminijum-jonske baterije, kao i cink-vazdušne baterije još uvijek nisu tako moćne kao litijumske, ali koriste resurse koji su široko dostupni. A neke natrijum-sumporne ili redoks baterije se već uspešno koriste.
Treća želja: Razumijevanje komunikacije životinja uz pomoć vještačke inteligencije
Jezici, koliko god bili lijepi i raznovrsni, uglavnom se sastoje od pravilnih obrazaca. Vještačka inteligencija, majstor u prepoznavanju i reprodukciji obrazaca, mogla bi omogućiti ostvarenje drevnog ljudskog sna: razumijevanje kitovih pjesama, ptičjeg cvrkuta ili skičanja majmuna. Sledeći korak bio bi – komunikacija sa životinjama.
To bi fundamentalno promijenilo našu percepciju čovjeka kao „krune svega što postoji“, slično kao što nas je astronomija naučila da Zemlja nije centar univerzuma. Ipak, moramo biti spremni na mogućnost da nam se poruke životinja možda neće dopasti.
Četvrta želja: Borba protiv lažnih informacija
Dipfejk-sadržaji idezinformacije predstavljaju ozbiljnu prijetnju društvu, jer negativno utiču na javno mnjenje i političke procese.
Zbog zloupotrebe vještačke inteligencije, broj lažnih informacija značajno raste, a postaje sve teže razlikovati stvarne, autentične sadržaje od manipulisanih.
Poželjno je razviti sisteme vještačke inteligencije koji bi u realnom vremenu prepoznavali i uklanjali dezinformacije i dipfejkove. Iako će to uvijek biti igra „mačke i miša“, vrijedno je truda zbog društvene sigurnosti.
Peta želja: Vakcine protiv raka
Iako se ne možemo direktno vakcinisati protiv raka, moguće je vakcinisati se protiv infekcija koje izazivaju određene vrste raka. Trenutno postoje dvije efikasne vakcine: protiv HPV-a (humani papiloma virus), koji izaziva rak grlića materice, i protiv hepatitisa B, koji može izazvati rak jetre.
Pandemija koronavirusa donijela je ogromne pomake u mRNA tehnologiji, koja je omogućila razvoj vakcina protiv SARS-CoV-2 u rekordnom roku.
Ta tehnologija sada otvara nova poglavlja i u istraživanju raka.
Poželjno bi bilo da se u bliskoj budućnosti razviju vakcine i protiv raka kože (melanoma), raka pluća, dojke i pankreasa.
Šesta želja: Korisna genetska manipulacija uz CRISPR-tehnologiju
„Genetska manipulacija“ ne znači nužno neprirodne biljke ili „dizajnirane bebe“. Poželjno bi bilo promijeniti svijest o ovoj temi.
Budući da klimatske promjene imaju drastične posledice, a broj stanovnika raste, potrebne su nove usevne biljke otporne na nepovoljne vremenske uslove i štetočine.
Poljoprivreda će profitirati od revolucionarne CRISPR-tehnologije, koja može osigurati snabdijevanje hranom čak i u područjima najteže pogođenim klimatskim promjenama.
U medicini će zahvaljujući genetskoj terapiji uskoro biti izliječene bolesti poput anemije srpastih ćelija i cistične fibroze. Takođe, razvijaju se precizne genske terapije za kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, rak, HIV i malariju.
Sedma želja: Pristupačna medicina za sve
Sramotno je što danasljudi i dalje gladuju ili umiru od gladi. Takođe je sramotno što postoje veoma efikasni ljekovi koje mnogi ne mogu da priušte. Nedostatak pristupa ovim ljekovima u siromašnijim zemljama je star problem.
AIDS, tuberkuloza i hepatitis C mogli bi se uspješno lečiti i u zemljama globalnog juga, ali patenti čiji su rezultat visoke cijene, sprječavaju njihovu široku primjenu.
Preporučeno
Naravno, medicinska istraživanja i razvoj moraju biti isplativi za institute i farmaceutske kompanije. Međutim, za pravednu distribuciju ljekova na globalnom nivou, poželjno je odvojiti troškove razvoja od prodajne cijene i istražiti nove pristupe u istraživanjima.
