Video
Kult braka i srećne porodice nešto je što kod prosječnog Crnogorca igra ključni detalj koji se plasira u javnosti. To što se o seksualnim odnosima sa djecom ne priča i što je sve više abortusa ili rađanja djece u godinama prije punoljetstva kod mladih, pokazuje da smo kao društvo poprilično licemjerni. Slika patrijahata, vođenja ljubavi i monogamije i poslije više decenija liči na scene iz filma Živka Nikolića, izobličeno do karikaturalnih razmjera. Naš sagovornik, psihijatar seksolog Jovica Dostinić objasnio nam je da slika seksualnog života Crnogoraca, nije nimalo ružičasta i da se brak često “ne konzumira”.
Povodom Svjetskog dana seksualne i reproduktivne svijesti koji za cilj ima da odgovori na socijalne pritiske mlađih ispod 18 godina, među kojima je i odlaganje seksualne aktivnosti do zrelosti, upitali smo psihijatara- seksologa Jovicu Dostinića kada mladi stupaju u seksualne odnose i koliko smo kao nacija monogamni.
Sve više mladih ljudi ispod 18 godina stupa u seksualne odnose. Iako nijesu ni emotivno ni fizićki a ni informativno zreli za tako nešto, oni pošto-poto žele da iskuse čari vođenja ljubavi. Naš sagovornih ima objašnjenje:” Postoji tendencija da se započinjanje seksualne aktivnosti pomjera u sve mlađe starosno doba. Prema podacima iz zemalja zapadnoga svijeta, danas je 7 % 14-ogodišnjaka, 35 % 16-ogodišnjaka I 75 % 18-ogodišnjaka već doživjelo svoj prvi koitus. Razlozi su sa jedne strane biološki. Poboljšani životni uslovi učinili su da danas ljudi dostižu fertilnost nešto ranije nego u prethodnim dekadama. Testosteronski pritisak tjera naročito muški dio populacije. Sa druge strane postoje psihosocijalni razlozi, kao što su: konformizam, radoznalost, strijemljenje ka autonomiji ili ulasku u svijet odraslih. Kod djevojčica igra značajnu ulogu pokazivanje naklonosti ka partneru”, kaže Dostinić.
Sveopšti pritisak koji nam servira internet, mediji i agresivno pokazivanje seksualnosti doveli su to toga da se djeca sama informišu i time se otuđuju od roditelja ne želeći da od njih traže savjet. Iskrivljena slika dovodi do taga da se ima više štete nego koristi.
“Internet je svakako doprinio da svi o svemu budu dobro informisani. Međutim, bojim se da mi od ovoga imamo više štete nego koristi. Naš čovjek je ionako sklon da uvijek sve najbolje zna. Tako se dešava da pacijenti dolaze kod doktora da mu saopšte dijagnozu i izdiktiraju terapiju koju su pokupili sa interneta. Informisati se i znati nije isto. Kada bi se znanja o seksu sticala od roditelja, a što na žalost uglavnom nije tako, onda bi to bilo daleko solidnije znanje, jer roditelji pričaju ono što su sami iskusili i pri tom su dobronamjerni”, objašnjava psihijatar-seksolog.
Patrijahat izobličen do karikaturalnih razmjera
A šta je sa patrijahalnim vaspitanjem koje je u mnogim porodicama kamen spoticanja? Djeca od roditelja kriju da su stupili u seksualne odnose pa se nerijetko desi da maloljetnice skrivaju trudnoću od roditelja do “posljednjeg dana”…Nakon toga “popravnog nema”, slijede kritike, “obrukala se porodica” ali i sklapanje braka iz “nužde”…
“Kako se slažu seks i patrijarhat mogli smo da vidimo i u filmovima Živka Nkolića. O seksu se ne priča, to se jednostavno odradi kada za to dođe vrijeme. Pa onda kad neko to odradi prije vremena, a niko mu nije objasnio da postoje neželjena dejstva (trudnoća), njemu ništa i ne preostaje nego da i dalje ćuti, dok stomak ne poraste do zuba”, objašnjava on.
Postajemo dio narcističke kulture
Kada su u pitanju seksualne navike Crnogoraca i koliko smo zapravo otvoreni za posjetu seksologu kada odnos zapadne u krizu ,naš sagovornik nema optimističan odgovor.
“Parovi malo koriste usluge seksologa. Očigledan je trend da se veze lako raskidaju, čim negdje zapne. Preovladao je stav da je bolje raskinuti disfunkcionalnu vezu, nego se „mučiti“ oko nje. Mi postajemo dio jedne narcističke kulture samozaljubljenih, samodovoljnih i samozadovoljnih ljudi. Ako je danas moj selfi, sa bizarno napućenim usnama, pokupio dvjesta lajkova na fejsbuku, onda sam ja nesumnjiva veličina. Ovakav svjetonazor duboko podriva osnove ljudskosti. Ne treba zaboraviti da niko nije sebi bližnji. A bliskost je moguće ostvariti jedino u posvećenom i prosvećenom odnosu sa partnerom”, savjetuje on.
Nevjernost ugrožava monogamiju i bliskost
Iako se vjekovima dičimo porodicom i brakom,srebrnom i zalatnom godišnjicom, savremeno doba oblikovalo je naše poimanje istih na način koji monogamiju svrstava u nepoželjnu. Da li ona savršena slika nečijeg braka ili veze zapravo ima dodira sa stvarnošću i koliko se radi na strasti i bliskosti kada su višedecenijski odnosi u pitanju?
“Na žalost, slika koju jedan psihijatar stiče o seksualnom životu Crnogoraca, slušajući priče svojih pacijenata, nije ni malo ružičasta. Brakovi su često nekonzumni, a partneri ne nalaze ni snage, ni volje da porade na poboljšanju seksualnog života. Često nema ni elementarne komunikacije. Tako čujem od mojih pacijentkinja: “Mi nemamo o čemu pričati. Ponekad mi on priča o fudbalu, a ja samo klimam glavom kao da ga slušam“, priča Dostinić.
Kada nema komunikacije seks se svodi na odrađivanje „zbog mira u kući“. U takvim kućama bliskost ne stanuje. Vjernost se nedovoljno prepoznaje kao vrijednost, a to ugrožava monogamiju. Nadam se da opšta slika nije tako loša i da bi neki sociolog na uzorku iz opšte populacije formirao bolji utisak”, ističe psihijatar.
M.Ivanović
Preporučeno
