Studija koju je 2002. godine na Univerzitetu Masačusets sproveo psiholog Robert S. Feldman otkrila je da je u 10-minutnom razgovoru lagalo čak 60 odsto ljudi, a unutar tog vremena izgovorili su u prosjeku dvije ili tri laži.

 

Evo šest najčešćih znakova:

        1. Pozicija glave se naglo mijenja – Ako uočite da je neko napravio nagli pokret glavom u trenutku kad ste mu postavili pitanje, moguće je da je nešto slagao. “Glavu će zabaciti, spustiti prema dolje ili nagnuti na stranu”, piše Glas.

2. Promijena disanja – Kad vas neko laže, počinje teže da diše. Kad se promijeni disanje, podižu se ramena i glas može postati tanji. “Zapravo ljudi ostaju bez vazduha jer im se mijenja brzina otkucaja srca. To su stanja kroz koje tijelo prolazi kad ste nervozni ili napeti – kad lažete“.

3. Mirovanje – Pretpostavlja se da se ljudi počnu migoljiti kad postanu nervozni, ali Glas kaže da biste zapravo trebali da obratite pažnju na one koji se uopšte ne kreću. “Tijelo se smirivanjem priprema za potencijalni sukob. Kad učestvujete u normalnom razgovoru, prirodno je da vam se tijelo pomijera kroz suptilne pokrete.”.

4. Ponavljanje fraza ili riječi -To se događa jer lažljivac pokušava i vas i sebe u nešto da uvjeri. “Pokušavaju opravdati laž u svojoj glavi”. Na primer, neko će vam govoriti “Nisam, nisam to uradio, nisam”.

5. Dodirivanje ili prekrivanje usta – Jedan od glavnih znakova laganja je i to da će osoba automatski staviti ruku na usta kad se susretne s pitanjem ili temom s kojom se ne želi baviti. Kad odrasli preko usta stave ruku, to znači da ne otkrivaju sve i da jednostavno ne žele da kažu istinu.

6. Instinktivno prekrivanje osetljivih dijelova tijela – To može uključivati grlo, grudi, glavu, abdomen. “To sam često viđala u sudnici kad sam radila kao savjetnik advokatima. Uvijek se može zapazitikad je nečije svjedočenje pogodilo u živac optuženog tako što će on rukom prekriti grlo”, tvrdi Glas. Velika je verovatnoća da ne govori istinu. Lažljivci često dosta govore jer se nadaju da će im drugi zbog te prividne otvorenosti povjerovati.

 

Izvor: Kurir