Praznik Preobraženja Gospodnjeg, koji se u pravoslavlju ubraja u 12 velikih Hristovih praznika, sjutra oblježava pravoslavna crkva i njeni vjernici.
U crkvi se na Preobraženje, u znak zahvalnosti Bogu na plodovima koje daje zemlja, osvećuje grožđe i deli narodu, a u krajevima gde nema grožđa, drugo voće.
Praznik Preobraženje Gospodnje posvećen je trenutku kada se, kako kaže hrišćansko predanje, Hristos na gori Tavor pred apostolima preobrazio i zasijao kao sunčeva svjetlost.
“Tada se Hristu i apostolima javio Mojsije i Ilija koji su govorili sa Gospodom o njegovoj smrti u Jerusalimu”, piše u verskim knjigama.
Svaki praznik i njegovi običaji vezani su i za godišnje doba. Zato se u narodu obično kaže da od Preobraženja uglavnom više nema velikih vrućina. Takođe se nekad vjerovalo da je Preobraženje posljednji dan za kupanje u rijekama.
Na Preobraženje se preobražava list u gori i kamen u vodi, lišće počinje da žuti i opada, a voda biva hladnija. Na Preobraženje se i nebo, u gluvo doba noći, tri puta preobražava.
Prema rasprostranjenom vjerovanju, na ovaj dan ne treba preko dana spavati, jer ko tada odspava, preobraziće se, pa će cijele godine biti dremljiv. Nije dobro ni da neko plače, a ni da ljudi cio dan provedu u kafani, da im ne pređe u naviku i da ne postanu raspikuće. Preobraženje pada u Gospojinskom postu koji su, mahom žene postile, ali tog dana je običaj da niko bez izuzetka ne mrsi.
Nakon Preobraženja, ostaje još 7 dana do praznika Velike Gospojine.
Preporučeno
stilkurir.rs
Video