Veliku subotu, drugi dan hrišćanske žalosti, sjutra obilježavaju pravoslavna crkva i vjernici. Taj dan Hristos je proveo u Hadu, pa se obilježava u molitvi i tišini. Po završenoj liturgiji jede se hljeb i voda.
Na taj posljednji dan Nedjelje stradanja i smrti vjernici celivaju plaštanicu na Hristovom grobu koja se na Veliki petak svečano iznosi pred pravoslavne oltare i krajem dana u subotu, pred slavlje Vaskrsenja, uz poseban ritual ophoda oko crkve unosi u oltar.
Najrašireniji naziv za dan uoči Uskrsa je Velika subota, strašna subota, zavalita subota ili dugačka subota. Svi ovi nazivi opominju na duge Hristove muka na raspeću i upućuju ljude da treba da učine kakvo dobro ili milosrdno djelo. U Bosanskoj krajini i Hercegovini najčešći je naziv crvena subota zato što se tada maste ili šaraju uskršnja jaja, najčešće u crveno. Pripovijeda se da su sva jaja pocrvenjela u trenutku kada je Isus vaskrsnuo iz groba i zato ih valja bojiti u crveno.
Velika subota je dan uoči Vaskrsa u kome se završavaju poslovi neophodni za doček velikog praznika. Sprema se i čisti kuća, pripravlja ruho, boje jaja, po pravilu izjutra prije izlaska sunca. U Homolju mijese kolač – vaskršnjak – okićen bosiljkom, kao i manji kolačići. U jugoistočnom Banatu mese kolačiće koji se posle bdenija nose na groblje. Grob se preliva vinom i okadi.
Na Veliku subotu se ne radi u polju i žene ne rade ručne radove.
Preporučeno
Ponoćnom Vaskršnjom liturgijom završavaju se dani žalosti i počinje praznik Vaskrsenja. Sveštenici u pravoslavnim hramovima se u znak vaskršnje radosti i pobjede nad smrću presvlače u svete odežde i u osvetljenoj crkvi čitaju Jevanđelje o radosnoj vijesti anđela.Stil.kurir.rs
Video